Započela rasprava o nacrtu rezolucije o genocidu u Srebrenici 

Nove obavijesti Vijesti

Rasprave o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici, koja se očekuje 2. svibnja u Ujedinjenim narodima (UN), potvrđuju da se zapadni Balkan još uvijek nije suočio s prošlošću. Rasprava o nacrtu rezolucije započela je danas, u srijedu 17. travnja, na zatvorenom sastanku u UN-u.

Rezolucija neće donijeti ništa od onoga o čemu govore Aleksandar Vučić i Milorad Dodik pokušavajući uplašiti svoje građane i druge u regiji, ali će pružiti priliku da se otvore procesi pomirenja i katarze“.

Inicijatori Rezolucije su, kako prenose mediji u BiH, Savezna Republika Njemačka i Ruanda, a u izradi Nacrta rezolucije učestvovalo je više država članica UN-a.

Ujedinjeni narodi raspravljat će o Rezoluciji kojom se 11. srpanj proglašava Međunarodnim danom refleksije i sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici 1995. godine. Ovaj dan će se obilježavati svake godine, s ciljem očuvanja sjećanja na žrtve genocida.

Rezolucija bez rezerve osuđuje svako poricanje genocida i poziva sve članice UN-a da čuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme. Naglašava se važnost razvijanja posebnih programa za njegovanje sjećanja, kako bi se spriječio revizionizam i ponavljanje genocida u budućnosti.

Svi akti glorifikovanja osuđenih za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući i odgovorne za genocid u Srebrenici, bezrezervno se osuđuju.

Rezolucija naglašava važnost završetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i dostojanstvene sahrane. Poziva se na nastavak procesuiranja počinilaca genocida u Srebrenici.

Sve zemlje pozivaju se da u potpunosti ispunjavaju obaveze u skladu sa Konvencijom UN-a o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, imajući u vidu relevantne odluke Međunarodnog suda pravde.

Generalni sekretar UN-a pozvan je da uspostavi informativni program UN-a „Genocid u Srebrenici i UN“, započinjući aktivnosti u sklopu priprema za obilježavanje 30. godišnjice, 2025. godine.

Sve države članice UN-a, organizacije sistema Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge zainteresirane strane, pozivaju se da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući komemoracije i aktivnosti, posebne memorijale i odavanje počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. godine, kao i odgovarajuće edukacije i aktivnosti podizanja javne svijesti.

Tekst rezolucije glasi:

Odlučuje se da se 11. srpanj proglasi za Međunarodni dan refleksije i sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici 1995. godine i da se svake godine obilježava.

Bez rezerve se osuđuje svako poricanje genocida i pozivaju sve članice UN da čuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme, razvijajući posebne programe za njegovanje sjećanja, kako bi se spriječio revizionizam i ponavljanje genocida u budućnosti.

Bezrezervno se osuđuju svi akti glorifikovanja osuđenih za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući i odgovornih za genocid u Srebrenici.

Naglašava se važnost završetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i dostojanstvene sahrane i poziva na nastavak procesuiranja počinilaca genocida u Srebrenici.

Pozivaju se sve zemlje da u potpunosti ispunjavaju obaveze u skladu sa Konvencijom UN o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida u skladu sa međunarodnim običajnim pravom o sprečavanju i kažnjavanju genocida, imajući u vidu relevantne odluke Međunarodnog suda pravde.

Poziva se generalni sekretar UN da uspostavi informativni program UN „Genocid u Srebrenici i UN“ započinjanjem aktivnosti u sklopu priprema za obilježavanje 30. godišnjice, 2025, i dalje zahtjeva od generalnog sekretara da skrene pažnju na rezoluciju svim državama članicama UN, organizacijama iz sistema UN i organizacijama civilnog društva.

Pozivaju se sve države članice UN , organizacije sistema Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge zainteresirane strane da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući komemoracije i aktivnosti, posebne memorijale i odavanje počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. godine, kao i odgovarajuće edukacije i aktivnosti podizanja javne svijesti.

Podsjetimo se kako je i ranije bilo pokušaja usvajanja Rezolucije, ali su je blokirali saveznici Srbije u Vijeću sigurnosti UN-a 2015.

Predsjednik Srpske Milorad Dodik se oštro protivi Rezoluciji i tvrdi da je spisak nestalih i drugih žrtava genocida u Srebrenici sačinjen uz prijetnju tadašnjeg visokog predstavnika Paddyja Ashdowna. Međutim, ova tvrdnja je osporena jer je poseban tim za istraživanje događaja u Srebrenici formiran od strane Vlade RS-a, a svi članovi tog tima bili su Srbi koji su unosili podatke o žrtvama i nestalim licima bez ikakvog pritiska.

Odgovori