Pedesetih godina prošlog stoljeća mladi, karizmatični kubanski nacionalist Fidel Castro vodio je gerilsku vojsku protiv snaga generala Fulgencija Batiste iz baznog logora duboko unutar planina Sierra Maestra, najvećeg planinskog lanca na Kubi. Castrov cilj bio je svrgnuti Batistu, čelnika Kube kojeg podupiru Sjedinjene Države.
Nakon tri godine gerilskog ratovanja, Castro i njegova bijesna vojska spustili su se s planina i ušli u Havanu 1. siječnja 1959., prisiljavajući Batistu da pobjegne iz zemlje. Castro je preuzeo kontrolu nad vojskom kubanske vlade od 30.000 ljudi i proglasio se premijerom.
Između 1959. i 1961. CIA (Central Intelligence Agency) je regrutirala i obučila 1500 kubanskih prognanika.
Invazija u Zaljevu svinja, koja se dogodila od 17. do 20. travnja 1961. godine, bila je neuspješan pokušaj Kubanaca u egzilu, koje je trenirala CIA, da okupiraju Kubu. Cilj ove invazije bio je svrgavanje vlade Fidela Castra.
Pozadina
Fidel Castro došao je na vlast 1. siječnja 1959. godine, kada su njegove snage svrgnule vladu Fulgencija Batiste. Unatoč značajnoj podršci Kastru među narodom, mnogi Kubanci nisu se slagali s njegovom revolucijom i otišli su u izgnanstvo.
Priprema invazije
Eisenhowerova administracija, koja je dočekala Kubansku revoluciju, neposredno nakon njezina završetka nije bila u potpunosti sigurna u politički profil novog kubanskog vođe. Međutim, Castro je počeo nacionalizirati dio imovine američkih kompanija, što je u SAD-u loše primljeno. Kako se ekonomski rat nastavio, tako je Eisenhower CIA-i odobrio izvođenje prikrivenih operacija protiv nove kubanske vlasti i obuku gerilaca koji su bili protivnici Castrova režima.
Napad
Invazija u Zaljevu svinja iz 1961. godine bila je osuđena na propast i prije nego što je ispaljen prvi metak. Iz Bele kuće, američki predsjednik Džon F. Kenedi u posljednji čas je otkazao američke vazdušne napade koji bi neutralisali Kastrovu avijaciju. Učinio je to zato što je smatrao da ne sme da izgleda kao da Sjedinjene Američke Države stoje iza invazije.
Posljedice
Invazija je trajala manje od 72 sata. Castrove snage su pobijedile, a invazija je postala velika međunarodna sramota za Keneddyjev režim. Mnoge od rana koje je nanela invazija i dalje utiču na političke stavove na Kubi i u SAD više decenija kasnije.
Zaključak
Invazija u Zaljevu svinja bila je ključni događaj u povijesti Kube i Sjedinjenih Američkih Država. Njen neuspjeh pokazao je odlučnost Fidela Castra da održi svoju vlast unatoč pritiscima izvana. Također je pokazao da intervencija stranih sila može imati dalekosežne posljedice, kako za zemlju koja je predmet intervencije, tako i za zemlju koja intervenira.
Do srpnja 1963. godine Donovan je osigurao oslobađanje gotovo 10.000 zatvorenika iz kubanskog pritvora.
(CIA, dorit.meir,time and date, bbc.com, hr.wikipedia.org/)
