Portal Veterani - Moby Drea – Brod, Azbest I Rasprava Koja Je Podijelila Split

Talijanski putnički brod Moby Drea iz 1970-ih , koji sadrži velike količine azbestnih panela (procjene ~250–350 tona), uplovio je u Brodosplit radi najavljenih radova i demontaže azbestnih panela. To je izazvalo prosvjede građana i pritisak lokalnih aktivističkih i građanskih inicijativa; Gradonačelnik Splita jasno je stao uz “zabrinute” građane. Brodosplit i inspekcije tvrde da su provedena mjerenja i da nema prisutnosti azbestnih vlakana u zraku te da nema prepreka za radove, dok nadležne državne službe i inspektorati prikupljaju dokumentaciju i provode nadzor. Ministarstvo je potom donijelo rješenje kojim je brodu naloženo napustiti hrvatsko teritorijalno more u zadanom roku (rok 7 dana)

No, umjesto rutinskog brodograđevnog posla, grad se našao usred žestoke javne rasprave, političkih prepucavanja i prosvjeda zbog prisutnosti azbesta u brodskim pregradnim panelima.

Pravni i tehnički okvir — što je ključno

Azbest i materijali koji ga sadrže smatraju se opasnim otpadom. Zbrinjavanje takvog otpada podliježe strogoj EU proceduri notifikacije i odobrenja za prekogranično premještanje otpada (Uredba (EZ) br. 1013/2006) — znači: nije dovoljno samo dovesti brod i raditi; potrebne su dozvole i pratnja odgovarajuće dokumentacije ako se otpad izvozi ili uvozi.
Inspekcije mogu izdati privremene naloge, zatražiti dokumentaciju, narediti prekid radova ili, kao što se dogodilo, naložiti brodu da napusti teritorijalne vode dok se ne razjasni pravni i tehnički okvir.

Brodosplit: “Nema opasnosti, radovi su sigurni”

U Brodosplitu ističu kako brod nikako nije “nakrcan azbestom”, kako su to senzacionalistički prikazali pojedini mediji. Prema njihovim navodima, riječ je o standardnim pregradnim panelima klase A60, ugrađenima u brodove toga doba radi protupožarne zaštite. Azbest u njima, kažu, vezan je u materijalu i ne lebdi zrakom, te ne predstavlja opasnost pri pravilnom rukovanju.

Planirani radovi uključuju uklanjanje dijela tih panela, uz strogo poštivanje propisa Republike Hrvatske i Europske unije. Poslove bi izvodili licencirani i posebno obučeni radnici, a mjerenja bi provodile neovisne akreditirane institucije. Otpad bi bio propisno zapakiran i transportiran ovlaštenim kanalima, uz potpunu dokumentaciju.

“Radimo transparentno, po najvišim standardima. Niti jedan naš projekt ne ugrožava zdravlje ljudi ni okoliš,” poručuju iz škvera, naglašavajući kako su ovakvi zahvati u remontima uobičajeni širom svijeta.

Prosvjedi i sjećanja na “vranjičku bolest”

No, dio građana Splita ne dijeli njihovo uvjerenje. Inicijativa Zdravi Split u samo dva dana prikupila je više od 4.500 potpisa tražeći da se brod ukloni iz grada. Na Rivi se okupilo više od tisuću ljudi pod motom “Za Split, za djecu, za život!”.

“Radi se o našem zdravlju, ne o politici,” rekla je Luči Lončar iz inicijative.
Prosvjednici su podsjetili na tragična iskustva iz vremena kada je iz bivše tvornice Salonit u Vranjicu u zrak ispuštan azbest. Mnogi su oboljeli, a stotine, kažu, umrle.

Grgo Mandić, oboljeli od azbestoze, potresno je svjedočio: “Čak je i vranjički pop umro od vranjičke bolesti. To su stotine ljudi, virujte mi.”

Politika ulazi u priču

Gradonačelnik Tomislav Šuta, član HDZ-a, javno se zauzeo za uklanjanje broda iz splitskog škvera, poručivši kako “ovakav Brodosplit” gradu ne treba. Njegov poziv dodatno je mobilizirao građane, a tema se preselila i u političke krugove.

Pojedini kritičari Brodosplita i njegova vlasnika Tomislava Debeljaka prozvali su ga da je škver pretvorio u “otpad”, dok iz Brodosplita odbacuju te optužbe i tvrde kako su glavni problem formalnosti koje mora ispuniti vlasnik broda, a ne oni.

Mjerenja bez azbesta, ali – Vlada naređuje odlazak broda

Dana 4. kolovoza Brodosplit je objavio rezultate službenih mjerenja kvalitete zraka na Moby Drea. Prema izvještaju ovlaštene institucije, koncentracija azbestnih vlakana u zraku iznosila je 0,0 vlakana/cm³ – daleko ispod zakonskog maksimuma od 0,1.

Unatoč tome, samo nekoliko dana kasnije Vlada RH odlučuje – brod mora napustiti Hrvatsku u roku od sedam dana. Ministar mora Oleg Butković, ministrica zaštite okoliša Marija Vučković i premijer Andrej Plenković nakon konzultacija donose odluku temeljem novih činjenica – da bi se radilo o zbrinjavanju otpada suprotnom hrvatskim propisima.

Pitanje za milijun eura – Koje su to nove činjenice?

Iz Brodosplita poručuju da je postupak zbrinjavanja isključivo obveza vlasnika broda te da su imali informaciju kako je planirano trajno zbrinjavanje azbestnih panela u Njemačkoj, uz međunarodna odobrenja za tranzit kroz Sloveniju i Austriju.

Dakle, jasno je kao dan, azbest se nalazi u panelima, a paneli se vade i odlažu se u hermetičke vreće, te se transportira na deponij u Njemačku.. Dakle, kome to smeta ??

Nepovjerenje ne jenjava

Iako je odluka Ministarstva u skladu sa zahtjevima prosvjednika, aktivisti i dalje poručuju da “ne vjeruju dok ne vide brod kako napušta luku”. Zahtijevaju i oduzimanje koncesije Brodosplitu.

Iz škvera uzvraćaju da nikada ne bi radili posao koji ugrožava zdravlje, te pozivaju Grad Split da formira neovisnu stručnu skupinu koja bi nadzirala sve radove – “u interesu potpune transparentnosti”.

Epilog još neizvjestan

Dok se brod priprema za mogući odlazak, javnost je i dalje podijeljena. Za jedne, ovo je priča o zaštiti zdravlja i povijesnim traumama Splita. Za druge, riječ je o politički motiviranoj hajci koja škveru može nanijeti štetu i ugroziti radna mjesta.

Jedno je sigurno – slučaj Moby Drea otvorio je bolna pitanja o azbestu, povjerenju u institucije i odnosu Splita prema vlastitom brodograđevnom identitetu. Kako će priča završiti, odlučit će idući dani – na dokovima, u uredima ministarstava i na ulicama grada.

Uputili smo hitne zahtjeve državnim tijelima zbog broda s azbestom – čekamo odgovor u 5 dana, o kojima ćemo obavjesiti javnost.