Zagreb, srpanj 2025. – U doba globalne nesigurnosti, narušenih sigurnosnih ravnoteža i ubrzanih tehnoloških promjena, Hrvatska se odlučno okreće jačanju svojih obrambenih sposobnosti. Vlada Republike Hrvatske usvojila je ambiciozan Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga RH za razdoblje 2025. – 2036., strateški dokument koji će usmjeriti razvoj Hrvatske vojske u sljedećih desetak godina.
U sjeni ruske agresije na Ukrajinu, koja je iz temelja izmijenila sigurnosnu arhitekturu Europe, hrvatske Oružane snage redefiniraju svoju ulogu, spremnost i strukturu. Plan, utemeljen na strateškim dokumentima poput Strategije nacionalne sigurnosti i Strategije obrane, precizno određuje misije, prioritete i ulaganja, uz jasnu poruku: Hrvatska ostaje pouzdani saveznik u NATO-u i Europskoj uniji te graditelj vlastite sigurnosne otpornosti.
Vojna snaga u službi nacionalne stabilnosti
Plan predviđa četiri trogodišnja razdoblja razvoja, a već prvo razdoblje usklađeno je s državnim proračunom i uključuje značajna ulaganja u modernizaciju kopnenih, pomorskih i zračnih snaga. Ključna ambicija je dostizanje ciljeva NATO-a – izdvajanje najmanje 2 % BDP-a za obranu, od čega barem 20 % za opremanje. Hrvatska je te ciljeve premašila: već 2025. godine ulaže 29,3 % obrambenih sredstava u modernizaciju, što iznosi 0,59 % BDP-a – gotovo dvostruko više od NATO-vih minimalnih zahtjeva.
Vrhunski projekti: od Rafalea do korveta
Glavni strateški projekt hrvatskog ratnog zrakoplovstva – nabava borbenih aviona Rafale – već je u završnoj fazi, a do kraja 2025. cijela eskadrila bit će operativna. U mornarici se naglasak stavlja na izgradnju višenamjenskog broda/korvete, dok kopnena vojska dobiva novu dimenziju kroz razvoj brigade srednjeg i teškog pješaštva, opremljene borbenim vozilima zapadne proizvodnje.
Uz to, Hrvatska ulaže u protuzračnu obranu, besposadne sustave, kibernetičku sigurnost te specijalne i logističke sposobnosti, ali i u ljudski potencijal – srce svake moderne vojske. Sustavno se radi na privlačenju, obrazovanju i zadržavanju kvalitetnog kadra, uz povećanje socijalnih prava i ulaganje u karijerni razvoj.
Nova sveučilišta, nova znanja
Kao strateški temelj obrazovanja i znanosti u obrambenom sektoru, osnovano je Sveučilište obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman”, koje će uz Hrvatsko vojno učilište nositi razvoj znanja, istraživanja i izobrazbe za sve sastavnice domovinske sigurnosti.
Europska suradnja – sigurnost kao zajednički projekt
Usklađeno s inicijativama Europske unije i NATO-a, plan podupire i projekte zajedničke nabave, razmjenu znanja i razvoj europske obrambene industrijske baze. Hrvatska, ističe Vlada, neće ostati pasivni promatrač, već aktivni sudionik nove sigurnosne arhitekture Europe, komplementarno s NATO-om i kroz instrumente poput Europskog obrambenog fonda i Bijele knjige o europskoj obrani.
Zajedno za sigurnu Hrvatsku
Ovaj navrt nije samo vojna strategija, već poruka građanima – da Hrvatska ozbiljno shvaća suvremene prijetnje i da gradi vojsku koja ne samo da štiti granice, nego i čuva suverenitet, demokraciju, sigurnost i miran život svojih građana. U vremenu kada se sigurnost ponovno plaća vizijom, trudom i novcem, Hrvatska jasno bira odgovornost, partnerstvo i snagu.
- Fatalnih 20 minuta u Slatini: Policija ostavila žrtvu nezaštićenu kako bi ispunila papirologiju u postaji
- Dan hrvatskih mučenika na Udbini: Od povijesnog poraza do nacionalnog uskrsnuća
- Misterij leta dugog 1000 kilometara: Neotkriveni detalji i zataškane tajne pada drona Tu-141 u Zagrebu
- Krvavi 12. rujan: Dan kada su Vinkovci gorjeli, a golobradi heroji slomili oklopnu silu JNA
- Otišli na dva tjedna, ostali u paklu: Kako je 185 varaždinskih policajaca postalo noćna mora za srpske tenkove u Vukovaru
