Velika Gospa 2025. – Blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije i najveće hodočašće u Hrvatskoj

Nove obavijesti Vijesti Vjera

ZAGREB, 15. kolovoza 2025. – Danas cijela Hrvatska obilježava jedan od najvažnijih katoličkih blagdana – Veliku Gospu, svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Ovaj dan, koji je i državni blagdan, duboko je ukorijenjen u hrvatsku vjeru, tradiciju i povijest. Tisuće vjernika iz svih krajeva zemlje, od ranih jutarnjih sati, hodočaste prema Marijanskim svetištima, donoseći svoje molitve, zahvale i nade pred lik Majke Božje.

Velika Gospa podsjeća katolike na dogmu vjere da je Blažena Djevica Marija, po završetku svoga zemaljskog života, dušom i tijelom uznesena u nebesku slavu, sjedinjena sa svojim uskrsnulim Sinom, Isusom Kristom. Za vjernike, to je trenutak ispunjenja njezina potpuno Bogu predanog života, a ujedno i znak nade o cilju kojem je okrenut svaki ljudski život.

Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenoga 1950., no pobožnost Majci Božjoj i vjerovanje u njezinu proslavu prisutni su u kršćanstvu od samih početaka. Marija, koju vjernici prepoznaju i u slikama iz Starog i Novog zavjeta, simbol je pobjede dobra nad zlom, nježnosti nad surovošću i ljubavi nad mržnjom. U Bibliji se pojavljuje kao žena koja, noseći život u utrobi, donosi nadu cijelom čovječanstvu.

U Hrvatskoj je štovanje Blažene Djevice Marije duboko povezano s nacionalnim identitetom. Od davnina je zazivana kao „Kraljica Hrvata“ i „Najvjernija odvjetnica Hrvatske“ (fidelissima advocata Croatiae). Brojne crkve, samostani, pjesme i molitve posvećene Gospi svjedoče o neprekinutoj pobožnosti hrvatskog naroda.

Posebno mjesto u povijesti zauzima Pralik Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta iz 11. stoljeća, najstariji lik Gospe u hrvatskoj umjetnosti, pronađen u crkvi sv. Marije u Biskupiji kod Knina. Taj lik i danas nosi snažnu simboliku zavjeta i vjernosti hrvatskog naroda svojoj vjeri.

Diljem zemlje, čak 1162 vjerska objekta i osam katedrala posvećeni su Majci Božjoj, a među najpoznatijima su zagrebačka, splitska, dubrovačka, varaždinska i porečka katedrala, kao i katedrala Navještenja Blažene Djevice Marije u Gospiću. Hrvatska se ponosi i nizom marijanskih svetišta – od nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, preko Gospinog svetišta na Trsatu i u Sinju, do Aljmaša, Nina, Arbanasa i Remeta.

Danas, dok procesije i molitve odjekuju ulicama gradova i puteljcima sela, a zvona crkava pozivaju vjernike na slavlje, Velika Gospa još jednom pokazuje koliko je duboka veza hrvatskog naroda s Majkom Božjom. Ona je, kako vjeruju vjernici, nebeska zagovornica, utjeha u nevoljama i trajna nada u bolje sutra.

Izvor: Hina Foto: PV



Tagged

Odgovori