Sjećanje na stravični pokolj nad Hrvatima kojeg su počinile postrojbe El-mudžahid

Domovinski rat Nove obavijesti Obljetnice Vijesti

Zabilje, 5. rujna 1993. – Na današnji dan obilježavamo jednu od najcrnjih epizoda u povijesti Hrvata Srednje Bosne – pokolj u selu Zabilje kod Viteza, ratni zločin koji su počinile bošnjačko-muslimanske jedinice “El-mudžahid”, u sastavu 7. muslimanske brigade 3. korpusa Armije BiH.

Toga jutra, oko 7:30 sati, uslijedio je iznenadni i snažan napad Armije BiH na položaje HVO-a na lokalitetu Brdo iznad Zabilja, na granici travničke i viteške općine. U kratkom vremenu posada od 10 hrvatskih branitelja našla se u potpunom okruženju. Uz njih su zarobljeni i pripadnici radnog voda te civili, među kojima i maloljetni Žarko Stojak.

Prema svjedočenjima i dostupnim video snimkama, pripadnici HVO-a predali su se na poziv Armije BiH, nakon što im je zajamčena sigurnost i poštivanje prava ratnih zarobljenika. No, umjesto zaštite, svi su odvedeni u selo Han Bila, gdje im se gubi svaki trag. Tek mjesec dana kasnije stigle su vijesti da su svi likvidirani – ukupno 14 Hrvata, od čega 10 zarobljenih vojnika HVO-a i 4 civila.

Imena ubijenih ostaju u trajnom sjećanju:

  • Pripadnici HVO-a: Gabrijel Albert, Duško Ikić, Nikica Jerković, Vlado Krišto, Željko Lovrić, Jozo Marijanović, Srećko Mišković, Branko Petraš, Niko Petraš, Ranko Sukara.
  • Pripadnici Civilne zaštite: Mladen Ikić, Milan Malinović, Tomo Petraš i maloljetni Žarko Stojak.

Snimke zločina za promidžbu

Kao dokaz da je napad bio unaprijed isplaniran, postoji video snimka koju su zabilježile upravo snage El-mudžahida. Takvi materijali, prema dostupnim informacijama, umnažani su i slani islamskim državama kako bi se pridobila politička i materijalna potpora.

Odmazda i šutnja pravosuđa

Nakon masakra, HVO je izveo protuudar i povratio izgubljene položaje, no za zločin u Zabilju nitko nikada nije odgovarao. Nije provedena istraga, niti je utvrđena odgovornost zapovjednika. Stručna literatura upozorava da se upravo u ovakvim slučajevima pokazuje problem „odgovornosti nečinjenjem“.

Širi kontekst zločina u Srednjoj Bosni

Masakr u Zabilju samo je jedan u nizu stravičnih zločina nad Hrvatima Srednje Bosne. Podsjećamo, 8. lipnja 1993. u Maljinama kod Travnika ubijeno je 30 zarobljenih ranjenika i civila, dok je toga dana na širem području Travnika pogubljeno čak 112 Hrvata (56 civila i 56 vojnika HVO-a). Od 4. do 10. lipnja 1993. Armija BiH protjerala je više od 19.000 Hrvata s područja općine Travnik.

Zločini koje su činile postrojbe El-mudžahid u sastavu 7. muslimanske brigade uključivali su ritualna mučenja, odsijecanja glava i svirepa smaknuća – prizori koji neodoljivo podsjećaju na metode terorističkih organizacija poput ISIL-a.

Opomena za budućnost

Hrvati Srednje Bosne, suočeni s progonima, mučenjima i ubijanjima, na vrijeme su upozoravali međunarodnu zajednicu na opasnost radikalnih islamističkih jedinica u srcu Europe. No, unatoč dokumentiranim dokazima, reakcije su izostale, a zločini ostali nekažnjeni.

Danas, tri desetljeća poslije, ostaje trajna dužnost čuvati sjećanje na žrtve Zabilja i svih hrvatskih stradalnika Srednje Bosne – jer njihova patnja ne smije biti zaboravljena, niti smije ostati bez pravde.



Tagged

Odgovori