Propovijed Banjalučkog Biskupa Mons. Željko Majića U Jajcu

Jajce, 13. rujan 2025. – Povodom 30. obljentice združene vojne operacija Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane “Maestral” i 30. obljetnice oslobođenja kraljevskog grada Jajaca, mons. Željko Majić, banjalučki biskup, predvodio je svetu misu u crkvi Uznsenja Blažene Djevice Marije na kojoj je održao emotivnu propovjed:

Draga braćo svećenici i sestre redovnice, dragi branitelji i zapovjednici, obitelji i potomci branitelja, uvaženi predstavnici civilne vlasti Republike Hrvatske na čelu s predsjednikom Vlade g. Andrejom Plenkovićem, te svih razina vlasti u Bosni i Hercegovini, prije svega Hrvatskog narodnog sabora na čelu s g. Draganom Čovićem,

dragi Božji narode,

danas, na 30. obljetnicu oslobođenja ovoga kraljevskoga grada Jajca, sabrali smo se ovdje, pred crkvom naše Majke Milosne, Blažene Djevice Marije Uznesene na nebo. U milosrđe Božje preporučujemo duše svih naših dragih i preminulih branitelja, ne samo onih koji su poginuli u vojno-redarstvenoj operaciji „Maestral“, nego i svih koji su nevino ubijeni i stradali u svim vremenima, ratovima i zulumima kojih na ovom prostoru, nažalost, nije nedostajalo.

Želimo zahvaliti za dar slobode i mira te moliti da nikada više ne upadnemo u jaram ropstva, kako kaže sveti Pavao Apostol u Poslanici Galaćanima – u svetopisamskom tekstu koji smo odabrali za naše današnje promišljanje.

No, prije nego što se zadržim na ovom tekstu, želim naglasiti i posvijestiti da je tanka nit koja dijeli branitelja od agresora – čovjeka ljubavi i žrtve od čovjeka rata i mržnje, čovjeka borca za istinsku slobodu od onoga koji gradeći vlastitu slobodu druge pretvara u roblje. Svjesni smo da se u ratovima ta nit lako prijeđe, da se događa mnogo zla koje se ne može opravdati pred ljudima, a još manje pred Bogom. Zato izražavamo duboku sućut i žaljenje zbog svih takvih pojava i molimo svemogućega Boga da bude milosrdan svima – i onima koji su činili zlo i onima nad kojima je to zlo počinjeno, bez obzira na vjeru i naciju.

Sveti Pavao Apostol u Poslanici Galaćanima jasno kaže: „Za slobodu nas Krist oslobodi.“ Ta sloboda nije plod fizičke nadmoći ili vojnih pobjeda, nego sloboda darovana po križu, po žrtvi i po ljubavi Sina Božjega. Krist nas je oslobodio od grijeha, krivnje, straha i svakoga ropstva koje čovjeka odvaja od Boga. To nije sloboda za samovolju, nego sloboda za život u ljubavi, služenju i praštanju.

Pavlovo shvaćanje slobode znači život u Duhu, a ne po tijelu. Tko živi po tijelu teži onome što je tjelesno, a tko po Duhu – onome što je duhovno. Težnja tijela vodi u smrt, a težnja Duha vodi u život i mir. Sloboda u Kristu je sloboda odgovornosti, praštanja i ljubavi.

Kraljevski grad Jajce, od prvog spomena 1396. pa sve do danas, vodio je mnoge bitke za slobodu. Danas, trideset godina nakon oslobođenja, pitamo se: živimo li mi dostojno darovane slobode? Sveti Pavao nas opominje: „Držite se, dakle, i ne dajte se ponovno u jaram ropstva.“ Jednom izvojevana sloboda može se izgubiti ako je ne čuvamo, ako je ne živimo odgovorno.

Braniteljska žrtva za našu slobodu neraskidivo je utkana u Kristovu žrtvu na križu. Oni su dali svoje živote za obitelji, za domovinu i narod, i vjerujemo da ih je sam Krist, kojemu su se žrtvovali, primio u svoju slavu.

No, draga braćo i sestre, potrebno je postaviti i neka teška pitanja. Zašto su nam ognjišta sve praznija? Zašto naša djeca odlaze u tuđinu, a domovina ostaje opustošena? Jesmo li zaboravili da sloboda znači i odgovornost – odgovornost obitelji, društva, vlasti i Crkve? Jesmo li kao svećenici i pastiri uvijek uz svoj narod ili ponekad biramo sigurnost i udobnost umjesto služenja i žrtve?

Sloboda, ako nije ukorijenjena u ljubavi, lako postaje sebičnost. Sloboda bez odgovornosti postaje anarhija. Zato prava sloboda uvijek počinje u ljudskom srcu. Krist je došao osloboditi ono što nijedna vojska ni vlast ne mogu – osloboditi srce i dušu.

„Za slobodu nas Krist oslobodi, ostanimo, dakle, postojani i ne dajmo se ponovno u jaram ropstva.“ Neka ova poruka odjekuje u našim životima, u našoj Crkvi i u našem narodu. Slobodni da ljubimo, slobodni da služimo, slobodni da budemo ljudi nade.

Amen.