“Ne mrzim niti Mađarsku, niti Austriju i sve što radim – radim iz ogromne ljubavi prema Hrvatskoj”
Eugene Kvaternik
Eugen Kvaternik rođen je 31.listopada 1825. godine u Zagrebu, a školovao se u Senju. Studirao filozofiju, teologiju, pravo i pedagogiju. Radio kao odvjetnik.
Zalagao se za samostalnu Hrvatsku, ali je smatrao da je za ostvarivanje tog sna neophodna pomoć nekih stranih zemalja.
Nezadovoljan položajem hrvatskoga naroda u Habsburškoj monarhiji, u siječnju 1858. emigrira u Rusiju, zatim prelazi u Francusku, Švicarsku i Italiju. Tako je bio povezan s revolucionarima Italije, Francuske i Rusije, a slovio je kao istaknuti član međunarodnog revolucionarnog bratstva toga doba. U Hrvatsku se vraća polovicom studenoga 1860. Godine 1861. izabran je za narodnoga zastupnika u Hrvatski sabor.
Dana 4. srpnja 1863. prognan je iz Habsburške monarhije, ali se 17. prosinca 1865. ilegalno vraća u Hrvatsku. Međutim, 29. prosinca 1865. opet je prognan, da bi se tek 2. srpnja 1867. konačno vratio u Hrvatsku.
Iz emigrantskog iskustva Kvaternik je izvukao pouku, da oslobođenje hrvatskog naroda ne smije zavisiti o volji drugih država i naroda. Ono mora počivati na volji, junaštvu i spremnosti hrvatskoga naroda, da se bori za svoju slobodu. Suočen s nasiljem austro-ugarskih vlasti, Kvaternik se odlučio na dizanje ustanka za hrvatsku državnu nezavisnost. Ustanak je dignut 8. listopada 1871. u selu Broćanac, općina Slunj. odatle se je proširio na Rakovicu, Drežnik, Močila, Plaški i još neka sela slunjske općine. U Rakovici je bilo glavno sjedište ustanka, pa se po tomu pobuna naziva Rakovičkim ustankom. Nadmoćne austro-ugarske vojne snage ugušile su ustanak.
Dana 11. listopada 1871. dr. Eugen Kvaternik je u Ljupča planini dočekan u zasjedi i ubijen, a mrtvo mu je tijelo svučeno i opljačkano, a zatim golo bačeno u jarak u Rakovici. Tako je ovaj mučenik zapečatio svoju ljubav prema Hrvatskoj.
