Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved u posjeti Ukrajini sastao se s ministricom branitelja Julijom Laputinom.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja, jučer 31. ožujka doputovali su u službeni posjet Ukrajini, gdje su se sastali s predsjednikom Vrhovne Rade Ruslanom Stefančukom,  povodom godišnjice oslobođenja Buče.. Uz predsjednika Vlade i potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, prisustvovala je i hrvatska veleposlanica u Ukrajini Anica Djamić.

Hrvatska Vlada je konzistentna i jasna u snažnoj potpori Ukrajini i osudi ruske agresije od njenog početka. Nastavljamo pružati političku, diplomatsku, ekonomsku, vojnu, tehničku i humanitarnu pomoć te se snažno zalagati za europski put Ukrajine, njezinu neovisnost, suverenitet i teritorijalnu cjelovitost te reintegraciju okupiranih područja. Solidarnost s ukrajinskim narodom Hrvatska pokazuje i prihvatom i zbrinjavanjem ukrajinskih izbjeglica. Od samog početka ruske agresije, Hrvatska je uključena u aktivnosti vezane za osiguranje odgovornosti za počinjene zločine u Ukrajini, a što je i tema sastanka na vrhu u Kijevu. Uz podršku aktivnostima Međunarodnog kaznenog suda, razmjenu iskustava s ukrajinskim tužiteljima te sudjelovanje u grupi zemalja koje razmatraju uspostavu posebnog suda za procesuiranje zločina agresije, Hrvatska naglašava i važnost pravovremenog prikupljanja dokaza za buduće kaznene procese, izjavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Nakon sastanaka s državnim vrhom Ukrajine potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved održao je bilateralni sastanak s ukrajinskom ministricom branitelja Julijom Laputinom.

Kao što je dogovoreno i na nedavno održanoj videokonferenciji na kojoj su sudjelovali predstavnici međuresorne suradnje Hrvatske i Ukrajine, potvrdio je da će Hrvatska uskoro primiti 20 ranjenika iz Ukrajine, a ta inicijativa detaljno je predstavljena i ukrajinskom vodstvu. 

“Danas smo detaljno prošli kroz sadržaj programa i očekujemo vrlo brzo da će Ukrajina pripremiti prvih 20 ranjenih koje će prihvatiti hrvatski bolnički sustav u skladu s njihovom dijagnozom, a po okončanju liječenja, uslijedit će program rehabilitacije u našim veteranskim centrima”, rekao je ministar Medved te dodao da su dva veteranska centra već u funkciji, u Šibeniku i Sinju, a uskoro će biti još dva, u Petrinji i Daruvaru. 

Vrlo je pohvalno što je Hrvatska pokazala veliko srce, te pružila skrb za strane državljane koji se nalaze u ratnim zonama, ali moram spomenuti pitanje hrvatskih branitelja i članove njihovih obitelji. Živih branitelja ima 435.546 ( siječanj 2020. godine) od kojih su 56.077 Hrvatski ratni vojni invalidi. U Domovinskom ratu poginulo je 8.400 branitelja( što možemo dopisati i broj članova obitelji poginulih). Životni vijek hrvatskog branitelja je u prosjeku oko 55 godina starosti. Najveći problem hrvatskih branitelja je Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) koji se javlja nakon izlaganja zastrašujućem, opasnom, ugrožavajućem stresnom događaju. Osobe koje imaju ovakva iskustva mogu trpiti tegobe poput stalne zaokupljenosti traumatičnim događajem i ponovnim proživljavanjem na javi ili tijekom spavanja, napetosti i pobuđenosti, osjećaja nesigurnosti, povlačenja i izbjegavanja podsjetnika na traumatični događaj.  Iz tih poremećaja dolazi do prevelikog stresa od čega se zdravlje branitelja reflektira na zdravlje, uz naglasak da su većina branitelja bili u kontaktu s otrovnim i radioaktivnim materijalima i oružjem, koje su izbacivali srpske snage u Domovinskom ratu na bojišnice koje su čuvale hrvatske snage.

Ministarstvo hrvatskih branitelja kako osnivač Veteranskih centara na području RH, pokrenule su 2018. EU projekt „Uspostava veteranskih centara u Republici Hrvatskoj“ vrijednosti u iznosu od 44,6 milijuna EUR (339 milijuna kuna) koji su djelom sufinancirani su iz Europskog fonda za regionalni razvoj(EFRR) 85 %. Do sada su izgrađeni Šibenik, Sinj a u dovršetku su Petrinja i Daruvar . Ukupni kapaciteti sva četiri veteranska centra iznose 620 ležajeva i prosječno više od 12 tisuća korisnika godišnje, koji bi u centrima boravili na privremenom smještaju za korištenje trotjednih ili dnevnih programa.

Ako računamo da je 435.546 branitelja živo i da ima 56.077 HRVI-a, uz 12.000 korisnika godišnje, znači da bi svaki branitelj koristio boravak u Veteranskom centru, trebalo bi nešto više od 4,5 godine .

Ako Republika Hrvatska bude ustupala korištenje Veteranskih centara dugim zemljama i njihovim vojnicima i obiteljima stradalih, znači li to da hrvatski branitelji neće doživjeti boravak u toku svoga života, računajući na životnu dob hrvatskog branitelja ?