Inflacija u Hrvatskoj u rujnu skočila na 4,2 posto – među najvišima u eurozoni

ZAGREB, 1. listopada 2025. – Potrošačke cijene u Hrvatskoj u rujnu ove godine bile su 4,2 posto više nego u istom mjesecu lani, objavio je u srijedu Državni zavod za statistiku (DZS). Time je inflacija na godišnjoj razini ponovno ubrzala, a prema podacima Eurostata, Hrvatska se i u devetom mjesecu našla u samom vrhu zemalja eurozone s najvišom stopom rasta cijena.

DZS navodi kako je u odnosu na prethodni mjesec, kolovoz, ukupna razina cijena porasla za 0,4 posto. Nakon što je u prva četiri mjeseca 2025. inflacija bilježila postupno usporavanje – od 4 posto u siječnju do 3,2 posto u ožujku i travnju – trend je od svibnja ponovno krenuo prema gore. U lipnju je inflacija porasla na 3,7 posto, u srpnju na 4,1 posto, a kolovoz je donio stabilizaciju na istoj razini. Međutim, rujan je pokazao novi, iako blagi, nastavak ubrzavanja.

Najviše poskupjele usluge i hrana

Prema glavnim komponentama indeksa, procijenjena godišnja stopa inflacije za usluge iznosila je 6 posto, dok su cijene hrane, pića i duhana porasle za 5,6 posto. Energija je zabilježila rast od 4,5 posto, dok su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije poskupjeli skromnih 0,5 posto.

Na mjesečnoj razini, u odnosu na kolovoz, najizraženiji rast zabilježen je kod industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije (+2,9 posto), dok je cijena energije porasla za 0,3 posto. Istodobno su cijene usluga prosječno pale za 1,1 posto, a hrane, pića i duhana za 0,3 posto.

DZS je najavio da će konačne podatke o kretanju cijena u rujnu, prema klasifikaciji ECOICOP, objaviti 15. listopada.

Hrvatska u eurozoni u samom vrhu inflacije

Prema prvoj procjeni Eurostata, godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u rujnu je iznosila 4,6 posto. Na mjesečnoj razini, u odnosu na kolovoz, cijene dobara i usluga u prosjeku su pale za 0,6 posto.

Time se Hrvatska svrstala među zemlje eurozone s najvišim godišnjim stopama inflacije – uz Slovačku, koja je zabilježila isti rast cijena, te Estoniju, gdje je inflacija bila još viša i dosegnula 5,2 posto.

U cijeloj eurozoni prosječna godišnja inflacija u rujnu iznosila je 2,2 posto. Uz Estoniju, Hrvatsku i Slovačku, najviša inflacija zabilježena je u Latviji (4,1 posto), Austriji (3,9 posto) i Litvi (3,7 posto).

Inflacija i dalje ključan izazov

Unatoč blagom smanjenju inflacije u prvoj polovici godine, posljednji podaci pokazuju da je borba s rastom cijena daleko od završene. Vlada Republike Hrvatske, u suradnji s institucijama Europske unije, razmatra nove mjere kako bi se ublažio pritisak inflacije na kućanstva i gospodarstvo.

Trgovina na malo: nastavak rasta, ali uz različite trendove

Unatoč inflacijskim pritiscima, realni promet od trgovine na malo u kolovozu 2025. nastavio je rast, i na godišnjoj i na mjesečnoj razini.

Na mjesečnoj razini promet je porastao za 0,4 posto u odnosu na srpanj. No, dok je promet hranom i pićem pao za 0,6 posto, a neprehrambenim proizvodima (bez goriva i maziva) za 0,9 posto, ukupni je rast ostvaren zbog drugih segmenata potrošnje.
Na godišnjoj razini, kolovoz je donio rast prometa od 2,4 posto – što znači da je ovo već 29. mjesec zaredom da trgovina na malo bilježi rast. Pri tome je promet hranom, pićem i duhanom pao za 2,8 posto, dok je promet neprehrambenim proizvodima skočio za snažnih 8,7 posto.

U prvih osam mjeseci ove godine, ukupni realni promet od trgovine na malo bio je za 3,6 posto veći nego u istom razdoblju 2024.

Najveći doprinos rastu – nespecijalizirana trgovina hranom i pićem

Prema izvornim indeksima, u kolovozu je sedam trgovačkih struka zabilježilo rast. Najviše su na povećanje ukupnog prometa utjecale:

nespecijalizirane trgovine hranom, pićem i duhanom (+3,7%),
nespecijalizirane trgovine neprehrambenim proizvodima (+9,2%),
te trgovina tekstilom, odjećom, obućom i kožnim proizvodima (+8,3%).

Ukupno gledano, izvorni promet od trgovine na malo u Hrvatskoj u kolovozu je nominalno porastao za 3,3 posto u odnosu na lanjski kolovoz.

Indeks obujma industrijske proizvodnje – ukupno

Ukupna sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u Republici Hrvatskoj u kolovozu 2025. u usporedbi sa srpnjem 2025. porasla je za 0,1%.

U kolovozu 2025. u usporedbi s kolovozom 2024. kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u Republici Hrvatskoj porasla je za 3,0%.

Inflacija u Hrvatskoj tako ponovno postaje jedno od ključnih ekonomskih pitanja, osobito u kontekstu visokih stopa u odnosu na eurozonu. Dok potrošači osjećaju pritisak viših cijena, trgovina na malo i dalje bilježi rast, što upućuje na otpornost domaće potražnje unatoč izazovima.

Inflacija će i u mjesecima koji dolaze ostati ključna ekonomska tema, a Hrvatska se, prema procjenama, nalazi pred izazovom kako uskladiti rast cijena s održivim gospodarskim razvojem i zaštitom standarda građana.