U selu Grabovica, smještenom uz rijeku Neretvu, 35 kilometara sjeverno od Mostara i 12 kilometara južno od Jablanice, u noći s 8. na 9. rujna 1993. godine dogodio se jedan od najstrašnijih zločina nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Tijekom vojne operacije Armije BiH “Neretva ’93”, pripadnici postrojbi “Crni labudovi” ubili su 33 hrvatska civila, među kojima su bile žene, starci i djeca. Grabovica je time postala sinonim za stradanje i zločin koji ni nakon tri desetljeća nije u potpunosti procesuiran niti priznat.
Prije rata, Grabovicu i okolna naselja nastanjivalo je oko 220 Hrvata u sedamdesetak domaćinstava. Nakon što su u svibnju 1993. godine snage Armije BiH zauzele područje, preostalo hrvatsko stanovništvo bilo je izloženo stalnim pljačkama, maltretiranju i zastrašivanju.
Već tada su ubijani civili, poput 63-godišnjeg Joze Ištuka koji je stradao u srpnju 1993. jer se usprotivio otimanju svoje stoke.
Kulminacija zločina dogodila se početkom rujna. Prema svjedočanstvima, u noći 8./9. rujna čula se pucnjava iz Grabovice, a već sljedećeg jutra proširila se vijest o pokolju. Civili su mučeni i ubijani na najokrutnije načine: neki su strijeljani pred članovima obitelji, drugi spaljeni živi ili zaklani. Posebno stravično svjedočanstvo govori o razapinjanju jedne žrtve na križ, nakon čega mu je glava odsječena i nabijena na kolac.
Među ubijenima bila je cijela obitelj Zadro – roditelji Mladen i Ljubica te kćer Mladenka, dok su jedina preživjela djeca, tada jedanaestogodišnji Goran i trinaestogodišnji Zoran, bila svjedoci pokolja nad svojom obitelji i susjedima.
Popis ubijenih bilježi 32 imena – među njima starci rođeni početkom 20. stoljeća, ali i četverogodišnja djevojčica Mladenka Zadro. Za još 19 civila i danas se traga.
Unatoč jasno dokumentiranim zločinima, pravda je ostala nedostižna. Tek nekoliko nižerangiranih vojnika Armije BiH osuđeno je pred sudovima u BiH, dok su visoki zapovjednici izbjegli odgovornost. Ratni zapovjednik Armije BiH Sefer Halilović bio je optužen pred Haaškim sudom, ali je 2007. godine oslobođen krivnje.
Grabovica je nakon rata ostala bez ijednog Hrvata. Kuće su opljačkane i spaljene, a groblja devastirana – nadgrobni spomenici porušeni, a kosti iz starih grobova bačene u Neretvu. Danas su u nekim privatnim kućama ubijenih Hrvata smještene vojarne i vjerski objekti Armije BiH.
Obitelji žrtava i hrvatski politički predstavnici svake godine u rujnu dolaze u Grabovicu zapaliti svijeće i položiti vijence.
“Ništa se nije pomaklo što bi moglo ukazati da bi se mogao slučaj Grabovice rasvijetliti. Tako ću i ove godine još jedanput ponoviti da su ubijeni civili, što ovaj spomenik najbolje svjedoči, da se više radi o ženama, da su četiri mjeseca živjeli s njima,” izjavio je Josip Drežnjak, predsjednik Udruge hrvatskih stradalnika “Grabovica ’93”.
“Vidite kakvo smo mi nesavršeno društvo, uređeno na način da uistinu možete izbjeći i takvu odgovornost. Da izložite linču, žrtvi, masakru, 33 civila, od djeteta od 4 godine do onih najstarijih od 87 godina i da uopće za pola njih tragamo. Gdje su, je li ih nosila Neretva ili su negdje drugdje pokopani, a i oni drugi su u dijelovima traženi,” istaknuo je Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH.
Danas, 32 godina kasnije, Grabovica ostaje rana na kolektivnoj memoriji hrvatskog naroda u BiH – mjesto gdje su ugašeni životi nedužnih ljudi, a pravda za njihove smrti još uvijek nije zadovoljena.
Popis žrtava:
1. Pero Čuljak , rođen 1913. godine;
2. Matija Čuljak, rođena 1917. godine;
3. Cvitan Lovrić, rođen 1936. godine;
4. Jela Lovrić, rođena 1940. godine;
5. Mara Mandić, rođena 1912. godine;
6. Ivan Mandić, rođen 1935. godine;
7. Ilka Miletić, rođena 1926. godine;
8. Anica Pranjić, rođena 1914. godine;
9. Franjo Ravlić, rođen 1917. godine;
10. Pero Marić, rođen 1914. godine;
11. Ivan Šarić, rođen 1939. godine;
12. Dragica Marić, rođna 1914. godine;
13. Josip Brekalo, rođen 1939. godine;
14. Luca Prskalo, rođena 1939. godine;
15. Andrija Drežnjak, rođen 1921. godine;
16. Mara Drežnjak, rođena 1921. godine;
17. Dragica Drežnjak, rođena 1953. godine;
18. Ilka Marić, rođena 1921. godine;
19. Ruža Marić, rođena 1956. godine;
20. Martin Marić, rođen 1911. godine;
21. Marinko Marić, rođen 1941. godine;
22. Luca Marić, rođena 1944. godine;
23. Marko Marić, rođen 1906. godine;
24. Matija Marić, rođena 1907. godine;
25. Ruža Marić, rođena 1935. godine;
26. Ivan Marić, rođen 1906. godine;
27. Matija Marić, rođena 1923. godine;
28. Mladen Zadro, rođen 1956. godine;
29. Ljubica Zadro, rođena 1956. godine;
30. Mladenka Zadro, rođena 1989. godine;
31. Živko Drežnjak, rođen 1933. godine te
32. Ljubo Drežnjak, rođen 1932. godine.
Za 19 civila se još uvijek traga.
- Političke poruke i reakcije: slučaj Stanivuković i pitanje državnog odgovora Hrvatske
Izjava objavljena na društvenim mrežama ponovno je otvorila osjetljivo pitanje odnosa prema velikosrpskoj ideologiji i reakcije hrvatskih institucija na političke provokacije iz susjedstva. Saborski zastupnik… Pročitaj više: Političke poruke i reakcije: slučaj Stanivuković i pitanje državnog odgovora Hrvatske - Napetosti između SAD-a i Irana na rubu eskalacije: vojne vježbe u Hormuškom prolazu
SAD/ IRAN, 31. siječnja 2026. – Napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Irana ponovno su dosegnule visoku razinu nakon što je Teheran najavio dvodnevne pomorske… Pročitaj više: Napetosti između SAD-a i Irana na rubu eskalacije: vojne vježbe u Hormuškom prolazu - Instruktori OSRH završili Krav Maga tečaj u Udbini – najbolja polaznica desetnica Ana Ostoja
UDBINA, 31. siječnja 2026. – U vojarni „Josip Jović“ u Udbini, od 19. do 30. siječnja 2026. godine, uspješno je proveden tečaj samoobrane Krav Maga… Pročitaj više: Instruktori OSRH završili Krav Maga tečaj u Udbini – najbolja polaznica desetnica Ana Ostoja - Marko Kovač i Vlado Razum novi pomoćni biskupi zagrebačke nadbiskupije
ZAGREB. 31. siječnja 2026. – Na blagdan svetoga Ivana Bosca, u subotu 31. siječnja 2026. godine, Zagrebačka nadbiskupija dobila je dvojicu novih pomoćnih biskupa. Tijekom… Pročitaj više: Marko Kovač i Vlado Razum novi pomoćni biskupi zagrebačke nadbiskupije - Uskočka satnija 1992.: Tajna diverzantska akcija preko Dunava i Kopačkog rita
U siječnju 1992. godine, Samostalna uskočka satnija izvela je hrabru i iznimno rizičnu diverzantsku akciju preko Kopačkog rita i Dunava na teritorij pod kontrolom neprijatelja.… Pročitaj više: Uskočka satnija 1992.: Tajna diverzantska akcija preko Dunava i Kopačkog rita - OECD pohvalio Hrvatsku: Korman o završnici pristupnog procesa i reformama
ZAGREB, 30. siječnja 2026. – Na 143. sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj kao tematska sjednica, u središtu rasprave bio je drugi ekonomski pregled Hrvatske od… Pročitaj više: OECD pohvalio Hrvatsku: Korman o završnici pristupnog procesa i reformama - Vlada odobrila sudjelovanje Hrvatske vojske u 57 međunarodnih vježbi, nabavu streljiva i energetsku obnovu vojarne
ZAGREB, 30. siječnja 2026. – Vlada RH odobrila je sudjelovanje Hrvatske vojske u desecima međunarodnih vježbi u 2026. godini, nabavu streljiva za haubice CAESAR MK2… Pročitaj više: Vlada odobrila sudjelovanje Hrvatske vojske u 57 međunarodnih vježbi, nabavu streljiva i energetsku obnovu vojarne - Sajam mogućnosti i Smotra osječkog Sveučilišta okupili tisuće maturanata: Fokus na obrazovanje, ulaganja i zapošljavanje
OSIJEK, 30. siječnja 2026. – U Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije danas je održan Sajam mogućnosti i 29. Smotra Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, manifestacija… Pročitaj više: Sajam mogućnosti i Smotra osječkog Sveučilišta okupili tisuće maturanata: Fokus na obrazovanje, ulaganja i zapošljavanje - Zurovec o dolasku Stanivukovića: „Ovo nije kulturna gesta, već politički čin protiv hrvatskog suvereniteta“
SVETA NEDELJA / GRAČAC, 30. siječnja 2026. – Gradonačelnik Svete Nedelje Dario Zurovec oglasio se na svom Facebook profilu o dolasku gradonačelnika Banje Luke Draška… Pročitaj više: Zurovec o dolasku Stanivukovića: „Ovo nije kulturna gesta, već politički čin protiv hrvatskog suvereniteta“ - Možemo! u Osijeku traži kraj gomilanja funkcija i naknada: „Javna dužnost nije politička nagrada“
OSIJEK, 30. siječnja 2026. – Osječka organizacija političke platforme Možemo! ponovno je otvorila pitanje gomilanja javnih funkcija i pripadajućih naknada u gradskim i županijskim tijelima,… Pročitaj više: Možemo! u Osijeku traži kraj gomilanja funkcija i naknada: „Javna dužnost nije politička nagrada“
