STRASBOURG, 11. ožujka 2025. – U trenutku kada globalne krize i geopolitičke napetosti sve više utječu na opskrbne lance, Europska komisija (EK) odlučila je poduzeti odlučne korake kako bi osigurala stabilnost europske farmaceutske industrije. Predstavljeni prijedlog zakona – Akt o kritičnim lijekovima (CMA) – ima za cilj povećati sigurnost opskrbe ključnim lijekovima, a njegov najvažniji aspekt je favoriziranje lijekova proizvedenih unutar Europske unije u odnosu na one iz trećih zemalja.
Kraj dominacije jeftinih lijekova iz Azije?
Kako je istaknuo povjerenik EK-a za zdravstvo Oliver Várhelyi tijekom plenarne sjednice u Strasbourgu, cilj je osigurati da europski pacijenti uvijek imaju pristup ključnim lijekovima, neovisno o vanjskim faktorima.
“Uzimajući u obzir aktualnu geopolitičku situaciju, to je postalo još veći prioritet”, naglasio je Várhelyi.
Prema planu EK-a, farmaceutske tvrtke koje odluče proizvoditi kritične lijekove unutar EU moći će računati na strateški status, što znači lakši pristup financiranju i administrativnim olakšicama. Osim toga, dobavljači će pri nabavi lijekova morati uzimati u obzir ne samo cijenu već i zemlju proizvodnje te diversifikaciju opskrbnog lanca.
Ovisnost o Aziji – europska Ahilova peta
U posljednjih deset godina broj prijavljenih nestašica lijekova u EU-u stalno raste, a 2022. godine zabilježena je nestašica više od 200 vrsta lijekova. Ministri zdravstva 11 članica EU-a upozorili su da Europa trenutno ovisi o Aziji za čak 60 do 80 posto svoje farmaceutske opskrbe.
“Bilo kakva nestašica lijekova predstavlja zdravstvenu, ali i egzistencijalnu sigurnosnu prijetnju za Europu”, izjavio je hrvatski europarlamentarac Tomislav Sokol tijekom rasprave u Europskom parlamentu.
Sokol, koji je koordinator EPP-a u odboru za zdravstvo, smatra da je zakon korak u pravom smjeru, ali upozorava da nije dovoljno naglašena potreba stvaranja zaliha ključnih lijekova na razini EU-a.
“Ne smije se nikada više dogoditi da pojedine velike države članice u zdravstvenoj krizi zadržavaju ključne medicinske potrepštine i time doprinose produbljivanju krize. Zato nam treba jačanje zajedničkih europskih zaliha i koordinacija na razini EU”, naglasio je Sokol.
Hoće li EU slijediti primjer SAD-a?
Belgija, Češka, Cipar, Estonija, Njemačka, Grčka, Latvija, Litva, Portugal, Slovenija i Španjolska već su uputili poziv da EU preuzme model Sjedinjenih Američkih Država, koji je dostupnost kritičnih lijekova uvrstio u svoj Zakon o obrani. Ministri tih država smatraju da bi EU trebala uključiti kritične lijekove u plan mobilizacije 800 milijardi eura za jačanje europske sigurnosti.
Njihov glavni argument? Europa si više ne može priuštiti da sigurnost lijekova tretira kao sekundarno pitanje.
Prema njihovim podacima, između 80 i 90 posto svjetske proizvodnje antibiotika odvija se u Aziji, većinom u Kini.
“Bez antibiotika naši bi se zdravstveni sustavi jednostavno urušili”, upozorili su ministri u zajedničkoj izjavi.
Povratak farmaceutske industrije u Europu?
Europska unija nekada je bila lider u farmaceutskoj industriji, no kako su troškovi proizvodnje rasli, većina proizvodnje preselila se u Aziju. Sada, suočena s globalnim izazovima, EU pokušava vratiti kontrolu nad vlastitom opskrbom lijekovima.
Hoće li novi zakon donijeti značajne promjene, ostaje za vidjeti. Europski parlament bi o prijedlogu trebao glasati tijekom ove ili početkom iduće godine.
