Grenland je politički zatresao status quo! Na izborima za parlament Inatsisartut pobijedila je stranka Demokraatit, liberalna opcija desnog centra koja sada preuzima kormilo s 10 zastupnika. Stranka je na prošlim izborima imala tek tri mjesta, no s 30 % osvojenih glasova, postala je vodeća politička snaga na otoku.
Ključna tema kampanje? Neovisnost Grenlanda. Iako se sve grenlandske stranke slažu da je neovisnost cilj, razilaze se u tempu ostvarivanja tog sna.
Demokraatit žele postupne pregovore s Danskom.
Naleraq, druga najjača opcija, zagovara brzo odvajanje i bliže veze sa SAD-om.
Inuitski Ataqatigiit odlazi u oporbu, uz stav da je neovisnost moguća tek uz snažniju ekonomiju.
No, pobjednik izbora Jens-Frederik Nielsen ne skriva zabrinutost zbog Trumpove vizije Grenlanda. Još uvijek su svježe izjave bivšeg američkog predsjednika koji je predlagao da SAD “kupi” Grenland. Nielsen je jasan:
“Ne želimo biti Amerikanci. Ne želimo biti Danci. Želimo biti Grenlandci!”
Jens-Frederik Nielsen potvrdio je: “Želimo svima pružiti ruku. Nalazimo se u vremenu kada se moramo držati zajedno… Naša država nas treba da stojimo zajedno.”
Također je poručio nakon pobijede: “Naravno, to je iznenađenje za nas, sretni smo, […] nismo očekivali takvu promjenu. Država nas treba da se ujedinimo […] pa ćemo pregovarati sa svima.”
Dok Kopenhagen još uvijek subvencionira trećinu grenlandskog proračuna i jača vojnu prisutnost u Arktiku, postavlja se pitanje: je li ovo početak kraja danskog utjecaja na Grenlandu?
Grenland je najveći otok na svijetu. Ima površinu od preko 2,1 milijun km2, oko sedam puta veću od poljske, tri četvrtine prekrivenu ledenjacima debljine od 1,6 km do preko 3 km. Sve do početka devetnaestog stoljeća. Grenland je pripadao dansko-norveškom kraljevstvu, a zatim je bio danska kolonija više od 100 godina.
Nakon Drugog svjetskog rata formalno je postala dio Danske i dobila je autonomiju 1979. godine, a od 2009. godine ima pravo upravljati u unutarnjim poslovima, dok njezinu vanjsku i obrambenu politiku vodi Kopenhagen.
