Atentat na Vladimira Rolovića: Tajni rat između Jugoslavije i hrvatskih političkih emigranata

Hrvatska Povijest Nove obavijesti Vijesti

Jugoslavenska država bila je uzdrmana atentatom na Vladimira Rolovića, jugoslavenskog ambasadora u Švedskoj, 1971. godine. Bio je to prvi put da je najviši diplomatski predstavnik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije bio meta atentata u svijetu, što su neki smatrali najradikalnijim djelom hrvatskih ekstremnih nacionalista koji su živjeli u emigraciji.

Rolović, član Vlade Narodne Republike Crne Gore, pomoćnik saveznog ministra za vanjske poslove, član Gradskog komiteta Saveza komunista Beograda, veleposlanik SFRJ u Norveškoj, Japanu i Švedskoj, bio je smrtno ranjen 7. travnja 1971. godine. Ranili su ga pripadnici organizacije Hrvatski narodni otpor (HNO) koji su provalili u veleposlanstvo SFRJ. Osam dana kasnije, Rolović je umro od posljedica ranjavanja.

Za ubojstvo su optuženi Miro Barešić i Anđelko Brajković. Nakon što su uhićeni, suđeno im je i osuđeni su na doživotni zatvor u Švedskoj. Međutim, oslobođeni su zbog niza okolnosti. Grupa hrvatskih emigranata otela je švedski avion i zahtijevala oslobađanje Barešića i Brajkovića. Švedske vlasti su pristale na njihove zahtjeve.

Cijeli slučaj bio je tek dio mozaika tajnog rata između jugoslavenskih tajnih službi i hrvatskih političkih emigranata. Udba je likvidirala širom svijeta osamdesetak hrvatskih političkih emigranata. I druga strana je uzvraćala, pa su mnogi skloni tvrdnji da je ubojstvo ambasadora Rolovića bio čak i osvetnički čin za likvidaciju ustaškog generala Maksa Luburića 1969. godine u Španjolskoj.

Miro Barešić, rođen u Šibeniku 10. rujna 1950. godine, bio je prvoosumnjičeni u procesu na sudu u Stockholmu. Nakon odsluženja kazne, ilegalno je pobjegao iz Jugoslavije u Švedsku. Povezao se s pripadnicima hrvatske političke emigracije, članovima Hrvatskog narodnog odpora. U suradnji s Anđelkom Brajkovićem i Antom Stojanovim organizirao je i izveo akciju kojoj je bio cilj puštanje hrvatskih političkih zatvorenika u zamjenu za jugoslavenskog veleposlanika u Švedskoj Vladimira Rolovića.

Barešić je poginuo u Miranjama Donjim 31. srpnja 1991. godine. Pod isto tako, do danas nerazjašnjenim ili – da ostanemo u ritmu priče – čudnim okolnostima. On i njegovih 14 suboraca upali su u zasjedu srpskih “specijalaca” u kojoj su ubijen Miro i još tri njegova suborca – Zdeslav Turić, Frane Bokanović i Mile Pandžić.

Miro Barešić je pod pseudonimom pokopan prvo na Miroševcu, da bi javni pokop bio održan 1992. na Mirogoju u Aleji branitelja. Pokopan je sa svim državnim počastima i promaknut posthumno u bojnika Hrvatske vojske. Mještani Draga u kojem je odrastao podigle su mu spomenik. Odmah je uslijedila reakcija. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Crne Gore uputilo je u prosvjednu notu veleposlanstvu Hrvatske u Podgorici povodom podizanja spomenika Miri Barešiću. I danas njegova obitelj sumnja na okolnosti njegove smrti u ratnoj akciji.

Izvor: otovreno.hr, wiki foto: snimak zaslona

Odgovori