Bruno Orešković uzburkao javnost objavom o demografskoj politici: „Hrvatska nije supermarket, već zemlja za koju su ljudi ginuli“

Nove obavijesti Vijesti

ZAGREB, 7. kolovoza 2025. – Poduzetnik i komentator Bruno Orešković izazvao je veliku pozornost, pa i podijeljene reakcije, objavom na društvenoj mreži X (bivši Twitter), u kojoj je oštro prozvao državnu politiku zbog, kako tvrdi, planske i tihe zamjene stanovništva u Hrvatskoj. Povod njegovu istupu bio je podatak o preko 120 tisuća stranih radnika koji trenutno borave i rade u Hrvatskoj, a sve veći broj njih, prema dostupnim istraživanjima, ne planira otići.

Oreškovićev status, koji se u kratkom vremenu proširio društvenim mrežama, počinje dramatičnim upozorenjem:

120 tisuća stranih radnika. Čestitam. Upravo ste izdali populaciju Osijeka. Zamijenili. Izbrisali. U tišini. Bez ispaljenog metka.”

Njegov istup ne bavi se sezonskim poslovima ili privremenom radnom snagom. Naprotiv, kako navodi, riječ je o kolonistima – osobama koje dolaze s adresama, papirima, pravima i stvarnom namjerom da ovdje ostanu. Posebno upozorava na podatak da više od 55% stranih radnika planira dovesti obitelj, što uključuje i djecu, čime, tvrdi, dolazi do dubokih i trajnih demografskih promjena.

„Danas muškarac, sutra žena i troje djece. A za deset godina? Hoćeš li i tada govoriti da je to ‘privremeno’?“

Orešković je ukazao i na zabrinjavajuće podatke iz istraživanja prema kojem 20% stranih radnika želi ostati u Hrvatskoj do mirovine, dok 19,5% njih želi ovdje i umrijeti. To, tvrdi, nije više pitanje radne snage, već pitanje suvereniteta, kulture i identiteta.

„Hrvatska nije platforma za suživotne eksperimente“

Posebno je emotivan dio njegove objave u kojem ističe da je Hrvatska izgrađena na krvi, suzama i žrtvi Domovinskog rata, a da se danas, kako kaže, “prodaje zbog konobara”:

„Hrvatska nije supermarket. Nije platforma za međunarodne eksperimentacije u suživotu i raznolikosti. To je zemlja oca koji je poginuo, majke koja je čekala, djeteta koje je plakalo dok je granata padala.“

Orešković ide i korak dalje, kritizirajući političke elite koje, prema njegovu mišljenju, “prodaju narod za PDV”, nazivajući doseljavanje stranih radnika “biološkim samoubojstvom s potpisom države”. Posebno upozorava na zakonske okvire po kojima će veliki broj stranaca u narednim godinama steći hrvatsko državljanstvo i pravo glasa, čime, smatra, postaju i sudionici političkog odlučivanja o budućnosti zemlje.

“Ovo nije priča o rasama. Ovo je priča o identitetu.”

Unatoč oštroj retorici, Orešković naglašava kako se ne radi o ksenofobiji, već o obrani nacionalnog identiteta, jezika, kulture i duha. Upozorava da će, ako se ovakvi trendovi nastave, Hrvati postati manjina u vlastitoj domovini, ne samo statistički, već i u smislu kulturne i civilizacijske prepoznatljivosti.

“Ako svaki drugi radnik postaje građanin, tvoja domovina više nije tvoja. Ali još nije kasno… Još možemo reći: ‘Ne. Hrvatska nije na prodaju.’”

Orešković poziva na političku promjenu, zaštitu nacionalnog interesa i izgradnju strategije koja će, kako tvrdi, štititi narod, a ne samo Excel tablice i bilance.

Njegova objava već je naišla na širok spektar reakcija – od potpore građana koji dijele slične brige o demografiji, do kritika koje ga optužuju za širenje straha i populizma. No jedno je sigurno: tema stranih radnika, demografskih promjena i nacionalnog identiteta više se ne može izbjegavati u javnom prostoru.

Dok jedni u tome vide nužnost i prilagodbu novim ekonomskim okolnostima, drugi, poput Oreškovića, to nazivaju “tiho ispisanom kapitulacijom”.

U zemlji koja je prije samo tri desetljeća izvojevala svoju slobodu, pitanje tko će u budućnosti živjeti, raditi i odlučivati – sve je aktualnije.

Odgovori