Anušić o pozdravu „Za dom spremni“: Vrijeme je da se tema stavi ad acta i prepusti povijesti

Hrvatska Povijest Nove obavijesti Politika Vijesti

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane smatra da je rasprava o povijesnim simbolima iscrpljena, dok dio javnosti upozorava da država mora znanstveno razjasniti njihovo značenje i ulogu u hrvatskoj povijesti.

ZAGREB, 6. studenoga 2025. – Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić ponovno je otvorio jedno od najosjetljivijih pitanja hrvatskog društva – odnos prema pozdravu „Za dom spremni“. U svom komentaru Anušić je ocijenio da je riječ o temi koja je „iscrpljena i nepotrebno politizirana“, poručivši kako bi Hrvatskoj bilo „lakše i bolje funkcionirati“ kada bi se to pitanje napokon stavilo ad acta.

Što manje tema o ‘Za dom spremni’ i bit će svima draže, lakše i bolje funkcionirati u ovoj državi. To je totalno nebitna tema koja nema nikakve veze sa svakodnevnim životom i budućnosti Hrvatske. Pustite više nek ide tamo gdje mu je mjesto – u muzeje, u vražju mater“, izjavio je Anušić.

Njegova izjava izazvala je niz reakcija u javnosti – od onih koji smatraju da se radi o razumnom pozivu na smirivanje ideoloških tenzija, do onih koji upozoravaju da time izostaje odgovornost prema istini i povijesnoj znanstvenosti. Kritičari podsjećaju da bi upravo dužnosnici visoke razine, poput potpredsjednika Vlade i ministra obrane, trebali inicirati institucionalno razjašnjavanje povijesnih činjenica i donijeti jasne standarde za tumačenje simbola iz različitih razdoblja hrvatske povijesti.

Povijesni kontekst i dvojaka simbolika

Pozdrav „Za dom spremni“ ima složenu povijest i višeznačno značenje. U hrvatskoj književnosti i vojnoj tradiciji iz 19. stoljeća mogu se pronaći varijante pozdrava „Za dom“, no oblik s dodatkom „spremni“ postao je poznat tek u doba Nezavisne Države Hrvatske, kada ga je ustaški režim koristio u službenoj ikonografiji, pa i u varijanti „Za dom i poglavnika spremni“.

Tijekom Domovinskog rata, taj se pozdrav ponovno pojavio u kontekstu borbe za neovisnost, kao oznaka dijela hrvatskih postrojbi – osobito HOS-a. Upravo ta dvostruka povijesna dimenzija uzrok je dugotrajnim podjelama: dok jedni u njemu vide izraz domoljublja i otpora iz 1990-ih, drugi ga smatraju neodvojivim od simbolike totalitarnog režima iz Drugog svjetskog rata.

Politički i društveni aspekt

Anušićeva izjava može se promatrati kao pokušaj da se javni prostor oslobodi beskrajnih ideoloških sukoba koji ne doprinose razvoju društva. Takav pristup dijeli dio građana koji smatra da je vrijeme usmjeriti rasprave na budućnost, gospodarski rast i sigurnost države.

S druge strane, postavlja se pitanje može li se „zatvoriti“ tema koja još uvijek izaziva snažne emocije, osobito među hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata, za koje su simboli iz 1990-ih pitanje časti i identiteta.

U tom smislu, dio javnosti poziva da se ne bježi od znanstvenog i povijesnog istraživanja pozdrava, kao što je to učinjeno i s drugim simbolima – primjerice, s bijelim poljem na hrvatskom grbu, ali i s crvenom zvijezdom petokrakom, koja se još uvijek koristi u javnom prostoru.

Pravni okvir i institucionalni pristup

Prema važećem pravnom okviru, pozdrav „Za dom spremni“ nije dopušten u javnoj uporabi, osim u iznimnim slučajevima kada se koristi u kontekstu obilježavanja poginulih pripadnika HOS-a. Takvo stajalište proizlazi iz zaključaka Vlade i preporuka Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima iz 2018. godine.

Hrvatska se, time, nalazi između poštovanja simbolike Domovinskog rata i ustavnih vrijednosti antifašizma. Anušićeva poruka da pozdrav treba „prepustiti muzejima“ odražava težnju prema političkom rasterećenju, ali istodobno ostavlja otvoreno pitanje – može li se povijest jednostavno spremiti u vitrinu ako o njoj još uvijek nema zajedničkog društvenog i znanstvenog konsenzusa.



HRVATSKA BRODOGRADILIŠTA SPREMNA ZA EUROPSKU OBRAMBENU INDUSTRIJU

Dan branitelja Općine Grude 2025: Obilježena 32. obljetnica Hrvatske Republike Herceg-Bosne

Kolovoz 1992.: Zašto su Vukovarski veterani odbijali ratovati u Bosni – tajna izvješća otkrivaju sukobe i nepovjerenje

Sukob umjetnosti i sjećanja na Domovinski rat

Udruga hrvatskih branitelja Antunovac – Ivanovac održala sastanak s ministrom Tomom Medvedom

Tagged

Odgovori