Dana 16. lipnja 1606. godine, službeno je okončana trogodišnja mletačka okupacija otoka Lastova. Ovaj povijesni trenutak predstavlja mnogo više od pukog teritorijalnog povrata; on je indikator složenih odnosa moći na istočnoj obali Jadrana, kao i ranih manifestacija otpora prema državnom centralizmu.
Uzroci lastovske pobune i mletačka vojna intervencija
Otok Lastovo stoljećima je uživao specifičan pravni status i široku unutarnju autonomiju unutar Dubrovačke Republike, što je bilo kodificirano Lastovskim statutom još 1310. godine. Međutim, krajem 16. i početkom 17. stoljeća, središnja dubrovačka vlada započela je sustavan proces centralizacije vlasti. Taj je proces uključivao i donošenje novih administrativno-pravnih odredbi 1601. godine kojima se znatno sužavala dotadašnja lastovska autonomija. Ove su mjere izazvale snažno i promptno negodovanje lokalnog stanovništva, koje je smatralo da Republika grubo krši njihove stoljetne pravne običaje i stečena prava.
Kada je dubrovačka vlada tijekom 1602. godine, pritisnuta financijskim i logističkim razlozima, smanjila brojnost svoje vojne posade na otoku, lastovski zavjerenici iskoristili su priliku za oružani ustanak. Pobuna je doživjela svoj vrhunac 5. siječnja 1603. godine kada su ustanici, pod vodstvom Paska Antice, uspješno zauzeli kaštel i preuzeli potpunu kontrolu nad otokom. Iako je Dubrovnik hitno poslao kontingent od 600 vojnika radi pacifikacije otoka i gušenja pobune, kriznu je situaciju oportunistički iskoristila Mletačka Republika, vječni rival dubrovačkih trgovačkih i pomorskih interesa. Pod izlikom zaštite javnog reda i mira te tobožnje zaštite lokalnog stanovništva, mletačke su vojne snage 30. i 31. siječnja 1603. godine započele okupaciju Lastova.
Moto Dubrovačke Republike glasio je;” Sloboda se ne prodaje za svo zlato svijeta“
Diplomatsko razrješenje i povijesne implikacije
Okupacija Lastova predstavljala je izravan i brutalan udar na suverenitet Dubrovačke Republike te prijetnju cjelovitosti njezinog teritorija u strateški iznimno važnom južnom Jadranu. Trogodišnji period mletačke uprave bio je obilježen intenzivnom dubrovačkom diplomacijom širom europskih dvorova. Dubrovački su poslanici vješto balansirali između traženja potpore Osmanskog Carstva (kojemu je Dubrovnik plaćao harač i time jamčio svoju zaštitu) te Papinske Države i Španjolske, nastojeći izolirati Veneciju. Uspješnom i upornom diplomatskom ofenzivom, Mletačka Republika je naposljetku prisiljena na povlačenje pod međunarodnim pritiskom, a dubrovački suverenitet nad otokom službeno je ponovno uspostavljen upravo 16. lipnja 1606. godine.
Ovaj događaj eklatantan je dokaz iznimne sposobnosti dubrovačke diplomacije da asimetričnim sredstvima obrani državni integritet od vojno znatno superiornijih sila. Istodobno, on ukazuje na inherentne unutarnje napetosti koje su neizbježno nastajale u procesima rane moderne državne centralizacije, ostavljajući trajne pouke o važnosti integracije perifernih otočnih područja u jedinstveni državno-pravni sustav.
- Busovačke staje: Istina o krvavom masakru
Na današnji dan obilježava se obljetnica za Busovačke staje, mjesto gdje je počinjen stravičan ratni zločin nad hrvatskim civilima i braniteljima Srednje Bosne. BUSOVAČA —… Pročitaj više: Busovačke staje: Istina o krvavom masakru - “Kažite gdje je dr. Šreter!”: Žestok okršaj u Saboru nakon Pupovčevog upozorenja o nasilju na Hvaru.
Današnje izlaganje koje je održao Milorad Pupovac u Saboru, upozoravajući na nasilne incidente prema srpskoj manjini na Hvaru i u Zadru, izazvalo je lavinu reakcija… Pročitaj više: “Kažite gdje je dr. Šreter!”: Žestok okršaj u Saboru nakon Pupovčevog upozorenja o nasilju na Hvaru. - Prva borbena akcija Hrvatskog ratnog zrakoplovstva na Dinari (1991.)
Pod okriljem noći 16. lipnja 1991. godine, hrabri hrvatski letači izveli su neočekivan napad na taborište pobunjeničkih snaga. Iako s ultralakim i poljoprivrednim zrakoplovima, bila… Pročitaj više: Prva borbena akcija Hrvatskog ratnog zrakoplovstva na Dinari (1991.) - Dubrovačka Republika, suverenitet i oslobođenje Lastova (1606.)
Dana 16. lipnja 1606. godine, službeno je okončana trogodišnja mletačka okupacija otoka Lastova. Ovaj povijesni trenutak predstavlja mnogo više od pukog teritorijalnog povrata; on je… Pročitaj više: Dubrovačka Republika, suverenitet i oslobođenje Lastova (1606.) - Od slavonske pustare do vukovarskog asfalta: Kako se kalila 4. bojna “Kuna”
Bila je to obična poljoprivredna ekonomija obavijena nepreglednim vinogradima. Mjesto gdje su radnici Vupika parkirali traktore i održavali lozu. No, u rano ljeto 1991. godine,… Pročitaj više: Od slavonske pustare do vukovarskog asfalta: Kako se kalila 4. bojna “Kuna” - Srce veće od Dunava: 35 godina ponosa, suza i sjećanja na neuništive Vukovarske Kune
Na mjestu gdje je prije točno 35 godina započela priča o nevjerojatnoj hrabrosti, bivšoj poljoprivrednoj ekonomiji u Opatovcu, obilježena je velika obljetnica ustrojavanja 4. bojne… Pročitaj više: Srce veće od Dunava: 35 godina ponosa, suza i sjećanja na neuništive Vukovarske Kune - Održan 14. Bećarfest u Babinoj Gredi “Alaj ću se kerit i bećarit”
Babina Greda ponovno je postala središte slavonske tradicijske kulture i nezaobilaznog bećarca. Održan je 14. Bećarfest u Babinoj Gredi, manifestacija pod nazivom “Alaj ću se… Pročitaj više: Održan 14. Bećarfest u Babinoj Gredi “Alaj ću se kerit i bećarit” - Papa Lav XIV.: Milosrđe se ne može kupiti, te pozvao na obraćenje srca kako bi svijet izliječili od arogancije
Danas je Papa Lav XIV. na Trgu svetog Petra predvodio molitvu Angelusa, istaknuvši važnost Isusovog suosjećajnog pogleda na ranjeno čovječanstvo te uputivši snažnu poruku o… Pročitaj više: Papa Lav XIV.: Milosrđe se ne može kupiti, te pozvao na obraćenje srca kako bi svijet izliječili od arogancije - Direktor HSTS Renato Čengić oštro demantira Miletića
Nakon optužbi koje je iznio saborski zastupnik, nova afera HSTS dobila je službeni epilog. Direktor Renato Čengić za portal Veterani izričito odbacuje navode o korupciji,… Pročitaj više: Direktor HSTS Renato Čengić oštro demantira Miletića - Da li je sud donio valjanu presudu i da li će Milanović oduzeti ratna odličja Branimiru Glavašu ?
Tijekom eskalacije ratnih sukoba i bitke za Osijek, Glavaševa vojna karijera strelovito je napredovala. Dana 2. studenoga 1991. godine imenovan je pomoćnikom zapovjednika obrane Osijeka… Pročitaj više: Da li je sud donio valjanu presudu i da li će Milanović oduzeti ratna odličja Branimiru Glavašu ?
