Ekskluzivno predstavljanje monumentalnog projekta nove koncertne dvorane u Slavoniji okupilo je vrh hrvatskog političkog i javnog života, najavljujući kulturnu renesansu regije. Investitor Marko Pipunić i proslavljeni danski arhitekt Bjarke Ingels otkrili su viziju koja će slavonsku ravnicu upisati na svjetsku kartu arhitekture i glazbe, a nova koncertna dvorana će odigrati ključnu ulogu u tom procesu.
Čepin – Predstavljanje ovog jedinstvenog zdanja privuklo je brojne visoke uzvanike, među kojima su bili potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, ministar turizma i sporta Tonči Glavina, osječki gradonačelnik Ivan Radić sa zamjenikom Draganom Vulinom te osječko-baranjska županica Nataša Tramišak. Svi oni došli su posvjedočiti rađanju projekta koji pomiče granice i spaja industrijsko naslijeđe s vrhunskom umjetnošću.
Nova koncertna dvorana će donijeti nove prilike za umjetnike i posjetitelje, čime će dodatno obogatiti kulturnu ponudu Slavonije.
Izdanak slavonske zemlje: Vizija Marka Pipunića
Idejni začetnik i investitor, poduzetnik Marko Pipunić, emotivnim se govorom obratio okupljenima, istaknuvši kako je ideja nastala iz duboke želje da oplemeni prostor u kojem živi i stvori trajnu ostavštinu za buduće generacije.
“Htio sam oplemeniti i obilježiti prostor u kojem živim nečime što spaja ljude, što nema granica, što širi ljubav, ugodu i zajedništvo. Želio sam stvoriti nešto što će se jednog dana naći na svjetskoj karti arhitekture i glazbe. Nismo mi, Hrvati, inferiorni, samo možda nismo uvijek imali priliku pokazati svu svoju kreativnost,” naglasio je Pipunić.
Povukao je i snažnu paralelu između poljoprivrede, koja je hraniteljica Slavonije, i kulture:
“Zemlja je ono što nas hrani, oblikuje i daje nam dodatnu vrijednost. Zato sam želio da ovaj objekt simbolizira rast iz zemlje, da bude svojevrsni izdanak slavonske ravnice. Za devet mjeseci rodi se dijete. Ako možemo stvoriti novi život u devet mjeseci, vjerujem da možemo završiti i koncertnu dvoranu 11. ožujka sljedeće godine.”
“Utopijski pragmatizam” Bjarkea Ingelsa
Da bi se ovako ambiciozna ideja pretvorila u stvarnost, bio je potreban arhitekt svjetskoga glasa. Izbor je pao na Danca Bjarkea Ingelsa i njegov ugledni njujorški studio. Ingels je, inspiriran horizontalnim krajolikom koji ga je podsjetio na rodnu Dansku, kreirao zgradu koja doslovno izranja iz ravnice.
Svoj je arhitektonski pristup opisao kao “utopijski pragmatizam” – spoj savršene mašte i stvarnih životnih izazova.
“Taj svojevrsni paradoks – stvaranje arhitektonskog simbola usred otvorenih polja – postao je temeljna ideja projekta. Zamislili smo horizont koji se uzdiže i pretvara u dvije prepoznatljive siluete posvećene glazbi. Ne mogu zamisliti bolji primjer utopijskog pragmatizma od stvaranja kulturnog simbola usred slavonskih polja,” pojasnio je nadahnuti Ingels.
Ključne arhitektonske značajke dvorane:
- Fasada od hrvatskog vapnenca: Svijetli kamen zimi će se stapati sa snijegom, a noću će svjetlosni prorezi pozivati posjetitelje unutra.
- Višenamjenski prostori: Velika dvorana s hrastovom oblogom za vrhunsku akustiku te manja dvorana za intimnije koncerte i konferencije.
- Krovni vrt i terase: Spektakularan krov s fotonaponskim panelima i zelenim površinama koje pružaju neometan pogled na slavonska polja.
- Reflektirajući interijer: Metalne površine u predvorju stvaraju iluziju beskonačnog prostora, dok valoviti drveni strop “lebdi” iznad posjetitelja.
Identitet s dušom: Priča o imenu
Iako zgrada impresivnog izgleda plijeni pažnju, njezinu dušu čini njezin identitet. Josipa Pipunić, članica Uprave za turizam i ključna osoba u brendiranju, otkrila je zahtjevan proces stvaranja imena koje će odjeknuti svijetom, a pritom ostati vjerno Slavoniji. Prema izričitoj želji investitora, ime dvorane neće nositi prezime obitelji.
“Tražili smo partnera koji će razumjeti da ovo nije samo koncertna dvorana, nego spomenik kulturi za generacije koje dolaze. Željeli smo stvoriti identitet koji će prenijeti emocije, zvuk i doživljaj,” istaknula je Josipa Pipunić, prepustivši potom pozornicu stručnjacima iz prestižne londonske agencije North koji su radili na vizualnom identitetu.
Veličanstvena završnica uz Petera Bencea
Nakon službenog dijela i vizualnih prezentacija koje su prisutne ostavile bez daha, gosti su imali ekskluzivnu priliku obići samo gradilište koncertne dvorane. Obrisima budućeg glazbenog središta već se sada nazire grandioznost, a večer je kulminirala na najbolji mogući način – spektakularnim nastupom svjetski poznatog mađarskog pijanista Petera Bencea, čije su virtuozne izvedbe poslužile kao savršena uvertira u ono što Slavoniju, ali i cijelu regiju, očekuje u ožujku sljedeće godine.
- “Pobit’ svakog, nema milosti!”: Pakao na Lušcu koji je označio početak kraja obrane grada
Objavio: Dražen Jurmanović | 02/11/2026Pad Lušca 2. studenoga 1991. bio je početak kraja obrane Vukovara. Zločin bez kazne nad 69 žrtava i branitelja trajno je… Pročitaj više: “Pobit’ svakog, nema milosti!”: Pakao na Lušcu koji je označio početak kraja obrane grada - Plač koji je nadglasao granate: Čudo rađanja u podrumu vukovarske bolnice
Objavio: Dražen Jurmanović | 01/11/2026Tijekom 68 dana pakla, vukovarska bolnica bila je mjesto gdje je rođeno 12 beba. Novi životi postali su simbol prkosa i… Pročitaj više: Plač koji je nadglasao granate: Čudo rađanja u podrumu vukovarske bolnice - Zimska pravila u prometu 2026.: Obvezna svjetla, čarape za snijeg i drastične kazne za vozače
Objavio: Dražen Jurmanović | 01/11/2026Zimska pravila u prometu od 1. studenoga donose obvezna dnevna svjetla i zimsku opremu od 15. studenoga, uz nove propise i… Pročitaj više: Zimska pravila u prometu 2026.: Obvezna svjetla, čarape za snijeg i drastične kazne za vozače - Betonizacija Drave: Prosvjed za spas Zelenog Pampasa i posljednje zelene oaze u Osijeku
Objavio: Dražen Jurmanović | 01/11/2026Betonizacija Drave izazvala je prosvjed u Osijeku. Inicijativa traži spas Zelenog Pampasa i obustavu betoniranja posljednje zelene oaze. Osijek duguje svoj… Pročitaj više: Betonizacija Drave: Prosvjed za spas Zelenog Pampasa i posljednje zelene oaze u Osijeku - (bez naslova)
Objavio: Dražen Jurmanović | 01/11/2026 U osvit 35. obljetnice bitke za Vukovar, sjećanja na žrtvu onih koji su ugradili svoje živote u temelje domovine ne… Pročitaj više: (bez naslova) - Papa Lav XIV. na blagdan Svih svetih: Svetost je univerzalni poziv, a ne privilegija odabranih
Objavio: Dražen Jurmanović | 01/11/2026Uz blagdan Svih svetih, papa Lav XIV. poručio je iz Vatikana da svetost nije privilegija nego poziv svima. Pozvao je na… Pročitaj više: Papa Lav XIV. na blagdan Svih svetih: Svetost je univerzalni poziv, a ne privilegija odabranih - Prvo čelo Božića: Kako su naši preci nekada slavili blagdan Svih svetih?
Objavio: Dražen Jurmanović | 01/11/2026Blagdan Svi sveti u Hrvatskoj spaja žive i mrtve. Otkrijte kako su naši stari obilježavali Sisvete i Dušni dan uz zaboravljene… Pročitaj više: Prvo čelo Božića: Kako su naši preci nekada slavili blagdan Svih svetih? - Tko zapravo stoji iza masovnih prosvjeda? Bunt očajne mladosti ili opasan politički inženjering
Objavio: Dražen Jurmanović | 01/11/2026Masovni prosvjedi u Hrvatskoj ogledalo su sloma društvenog ugovora. Saznajte kako inflacija, korupcija i stambena kriza tjeraju mlade na ulice i… Pročitaj više: Tko zapravo stoji iza masovnih prosvjeda? Bunt očajne mladosti ili opasan politički inženjering - Od neviđene euforije do potpunog muka: Pogledajte kako se 30 tisuća ljudi na Poljudu oprostilo od Mate Miše Kovača
Objavio: Dražen Jurmanović | 31/10/2026Mate Mišo Kovač preminuo je u 86. godini života. Pogledajte kako je cijeli Poljud zanijemio nakon utakmice Hajduka i pjesmom ispratio… Pročitaj više: Od neviđene euforije do potpunog muka: Pogledajte kako se 30 tisuća ljudi na Poljudu oprostilo od Mate Miše Kovača - Suze i ponos na Trgu slobode: Prije 35 godina prognani Baranjci u Osijeku su stvorili brigadu bez koje danas ne bi bilo slobodne Baranje
Objavio: Dražen Jurmanović | 31/10/2026Slavna 135. baranjska brigada Hrvatske vojske svečanim je postrojavanjem u Belom Manastiru obilježila 35. obljetnicu osnutka i obrane Osijeka te Baranje.… Pročitaj više: Suze i ponos na Trgu slobode: Prije 35 godina prognani Baranjci u Osijeku su stvorili brigadu bez koje danas ne bi bilo slobodne Baranje