Više od 2750 maloljetnika napustilo je školske klupe kako bi branili Hrvatsku kada je bilo najteže. Danas, tri desetljeća kasnije, ti isti heroji vode mukotrpne bitke u sudnicama i uredima, suočeni sa strahom vlastitih zapovjednika, birokratskim apsurdima i sramotnim ignoriranjem institucija koje im uskraćuju i onu najosnovniju moralnu satisfakciju.
Kada se danas govori o djeci u ratu, međunarodni diskurs redovito evocira slike prisilno mobiliziranih dječaka-vojnika u afričkim ili azijskim sukobima. No, u srcu Europe, tijekom najtežih dana Domovinskog rata 1991. godine, odvijao se jedan potpuno drugačiji, jedinstven i nevjerojatan fenomen. Više od 2750 maloljetnika u Republici Hrvatskoj donijelo je svjesnu, dragovoljnu odluku da prekine vlastito djetinjstvo.
Oni nisu imali vojnu obvezu. Nisu dobivali službene pozive. Prema svim tadašnjim i sadašnjim civilizacijskim i pravnim standardima, oni u ratu nisu smjeli ni sudjelovati. Ipak, nošeni valom domoljublja, neustrašivo su stali na prve crte obrane, rame uz rame s odraslima, preuzimajući zadaće za koje zreli ljudi često nisu imali hrabrosti podići ruku.
Tragična cijena slobode: Heroji koji su odrasli u jednoj noći
Njihov je ulazak u oružane formacije često bio obilježen kaosom. Skrivali su godine, prešućivali datume rođenja i nerijetko bježali od kuće, usprkos izričitim zabranama roditelja. U Dubrovniku, zbog očajničkog nedostatka ljudstva, nekim je mladićima dozvoljeno ostati u uniformi – ujutro bi sjedili u školskim klupama, a poslijepodne bi odlazili na stražu i prvu crtu bojišnice.
Cijena koju su platili bila je strašna. Prema podacima s portala Veterani, stotinjak maloljetnih branitelja izgubilo je život u Domovinskom ratu. To su bila djeca čiji su snovi brutalno prekinuti. Dječaci Antonio Vidaković i Josip Bandić ubijeni su 2. studenog 1991. godine kada je okupiran vukovarski Lužac. Josip Zvono imao je samo 16 godina kada je poginuo braneći svoj Dubrovnik na Pobrežju, baš kao i Josip Szarvaš koji je pao braneći rodni Pakrac. Mnogi su napustili sigurnost svojih gradova kako bi branili tuđe domove – poput Marija Rehora iz Zagreba koji je poginuo braneći Vinkovce, ili srednjoškolaca Nikole Ivušića i Jure Vujevića, koji su u listopadu 1991. poginuli na novljanskom bojištu.
Današnja Osječko-baranjska županija zabilježila je najveći broj maloljetnih branitelja, njih čak 358. Dok su deseci tisuća civila u strahu napuštali grad na Dravi, ta su djeca ostala braniti svoj Osijek.
Zid šutnje: Strah zapovjednika i pravosudni apsurdi
Trideset godina kasnije, preživjeli dječaci-ratnici suočavaju se s novim, nevidljivim neprijateljem: birokracijom i pravnim apsurdima. Da bi ostvarili status hrvatskog branitelja i dragovoljca, oni moraju dokazati svoj ratni put. Tu dolazimo do najvećeg zida šutnje.
Republika Hrvatska potpisnica je Ženevske konvencije i Fakultativnog protokola uz Konvenciju UN-a o pravima djeteta, koji izričito zabranjuju sudjelovanje osoba mlađih od 18 godina u izravnim neprijateljstvima. Zbog činjenice da je njihovo sudjelovanje bilo protuzakonito, mnogi ratni zapovjednici danas panično zaziru od davanja točnih evidencija ili svjedočenja pred institucijama. Pravnici iz Ministarstva obrane (MORH) neslužbeno upozoravaju zapovjednike da bi, ukoliko priznaju da su maloljetniku dali pušku u ruke, mogli biti izloženi kaznenim prijavama i tužbama.
Posljedica ovakvog sustava je poražavajuća: zapovjednici, uglavnom ljudi u starijoj životnoj dobi, na sudovima odlučuju ne svjedočiti, ili pak daju ublažene izjave kako su maloljetnici “samo boravili u prostorijama”. Time ratni heroji ostaju bez ključnih svjedoka, a njihova se žrtva administrativno briše spuštajući ih na marginu društva.
Administrativna giljotina i “Pravilo 30 dana”
Dodatni udarac zadao im je rigidni zakonski okvir. Godinama je glavna prepreka za dobivanje statusa dragovoljca bilo “pravilo 30 dana” – uvjet da su morali provesti 30 dana u borbenom sektoru prije 15. siječnja 1992. godine. S obzirom na to da su maloljetnici ratu pristupali neformalno i da su u evidencije uvođeni znatno kasnije, ovo im je pravilo tehnički onemogućilo stjecanje statusa.
Zakon iz 2017. godine donio je djelomičan pomak, omogućivši priznavanje statusa dragovoljca onima s najmanje 100 dana u borbenom sektoru, čime je dio branitelja ipak uspio ostvariti svoja prava. No, mnogi su i dalje prepušteni dugotrajnim i iscrpljujućim sudskim procesima u kojima iznova moraju dokazivati svoje junaštvo.
Borba za komad metala: Opstrukcije i ignoriranje Ministarstva
Ono što danas najviše boli maloljetne branitelje nije nedostatak financijskih privilegija. Njihovi zahtjevi nikada nisu bili motivirani novcem, što neprekidno naglašavaju. Njihov najveći problem je nedostatak osnovne moralne satisfakcije. Do danas, gotovo niti jedan maloljetni branitelj nije odlikovan za hrabrost niti za zasluge.
Ministarstvo hrvatskih branitelja, koje bi im trebalo biti najveći štit, u praksi djeluje kao brana. Veteranska udruga maloljetnih dragovoljaca Domovinskog rata Hrvatske (VUMDDRH), pod vodstvom predsjednika Dražena Jurmanovića, uputila je službeni prijedlog za odlikovanje 30-ak najzaslužnijih maloljetnih branitelja, tražeći isključivo moralnu satisfakciju – “komad metala” koji bi pokazao da država nije zaboravila njihovu mladost. Među njima nema ni predsjednika udruge ni njegovog brata koji je sa 16 godina teško ranjen – popis sadrži isključivo imena onih najzaslužnijih.
Odgovor Ministarstva? Apsolutni muk. Institucije svjesno koče suglasnosti za odlikovanja.
Udruga kao država: Preuzimanje odgovornosti za rehabilitaciju
Kada država zakaže, branitelji se organiziraju sami. VUMDDRH je danas jedino istinsko utočište za ove ljude. Udruga redovito reagira na medijske napade koji karikiraju i omalovažavaju braniteljsku populaciju, braneći čast onih koji su iz klupa otišli u rovove. Također, vode stalnu bitku s informacijskom izolacijom, zahtijevajući ravnopravan tretman od strane institucija.
Psihosocijalna trauma djece-ratnika neizreciva je. Oboljeli od PTSP-a iz ove populacije nose dvostruki teret: traumu rata i traumu ukradenog djetinjstva. Članak 39. Konvencije UN-a o pravima djeteta izričito obvezuje države potpisnice da poduzmu sve mjere za promicanje tjelesnog i duševnog oporavka, kao i povratka u zajednicu djeteta koje je bilo žrtva oružanog sukoba. I dok bi država trebala osigurati sustavnu rehabilitaciju u sredini koja potiče zdravlje i samopoštovanje, u praksi to rade same udruge. Kroz projekte financirane nesigurnim natječajima i radom vlastite zadruge, VUMDDRH svojim članovima pruža pravnu pomoć, organizira psihosocijalne radionice s defektolozima i brine o obiteljima u egzistencijalnoj potrebi.
Zaključak: Ispit savjesti hrvatskog društva
Maloljetni branitelji Domovinskog rata ponos su hrvatske države, no država im taj ponos vraća birokratskim preprekama, strahom od međunarodnih sankcija i uskraćivanjem priznanja. Oni ne traže sažaljenje niti financijski teret za proračun. Traže svoje Ime i Prezime u zakonu, traže da im se ratni zapovjednici ne boje potpisati svjedočanstvo i traže ono osnovno poštovanje koje zaslužuje svatko tko je za slobodu dao svoje djetinjstvo.
Dok god državno vodstvo i nadležna ministarstva budu ignorirala popise za odlikovanja i skrivala se iza pravnih začkoljica, priča o maloljetnim dragovoljcima ostat će najveći ispit savjesti moderne Hrvatske. Ispit na kojem, za sada, institucije sramotno padaju.
- Kišni oblaci nisu pokvarili slavonski ponos: Otvorene 32. Petrijevačke žetvene svečanosti
Unatoč iznenadnom pljusku koji je nakratko odgodio službeni početak, svečano su otvorene 32. Petrijevačke žetvene svečanosti, tradicionalna manifestacija izvornog amaterskog folklornog stvaralaštva koja je u… Pročitaj više: Kišni oblaci nisu pokvarili slavonski ponos: Otvorene 32. Petrijevačke žetvene svečanosti - Krvava noć u Stadionskom naselju: Mučki hitac iz podruma koji je uzeo život prvom vitezu SJP “Orao”
Početak ratnog vihora u Osijeku 1991. godine obilježile su ulične borbe i strah od snajperista, no jedan događaj trajno je upisan u povijest. Heroj Ivica… Pročitaj više: Krvava noć u Stadionskom naselju: Mučki hitac iz podruma koji je uzeo život prvom vitezu SJP “Orao” - Na rubu Trećeg svjetskog rata: Osveta Irana i Trumpov apokaliptični protuudar!
Sukob Irana i SAD-a ulazi u nepredvidivu i izrazito opasnu fazu. Dok iranski vrhovni vođa Mojtaba Hamenei najavljuje neizbježnu osvetu za ubojstvo svog oca, američki… Pročitaj više: Na rubu Trećeg svjetskog rata: Osveta Irana i Trumpov apokaliptični protuudar! - Besplatni letovi, francuske mrcine i brodovi s limunom: Anatomija jedne hrvatske nabave
Hrvatska se priključila konzorciju za korištenje transportnog aviona Airbus A400M. Dok Vlada rješava pitanje NATO kvota, postavlja se pitanje je li Airbus A400M strateški optimalan… Pročitaj više: Besplatni letovi, francuske mrcine i brodovi s limunom: Anatomija jedne hrvatske nabave - Trideset prva obljetnica genocida u Srebrenici: Globalni mehanizam sjećanja i borbe protiv zaborava
Trideset i jednu godinu kasnije, genocid u Srebrenici ne predstavlja samo bolno odavanje počasti žrtvama, već je prerastao u aktivan, globalni mehanizam borbe protiv zaborava.… Pročitaj više: Trideset prva obljetnica genocida u Srebrenici: Globalni mehanizam sjećanja i borbe protiv zaborava - Genocid u Srebrenici: Trajna borba za istinu i pravdu u sjeni međunarodnog neuspjeha
Genocid u Srebrenici, nedvosmisleno potvrđen i dokazan pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) te Međunarodnim sudom pravde (ICJ), ne predstavlja samo zatvoreno poglavlje… Pročitaj više: Genocid u Srebrenici: Trajna borba za istinu i pravdu u sjeni međunarodnog neuspjeha - U Osijeku održana konferencija “Money Deep Talk”: Financijska pismenost i karijerne prilike ključni za ostanak mladih
U osječkom IT Parku održana je konferencija “Money Deep Talk” koja je u prvi plan stavila važnost financijske pismenosti i poslovne prilike za mlade u… Pročitaj više: U Osijeku održana konferencija “Money Deep Talk”: Financijska pismenost i karijerne prilike ključni za ostanak mladih - Okrugli stol u Hrvatskom saboru: Ljeto 1941. i prešućena istina o stradanju Hrvata u Lici i Bosni
Desetljećima je ljeto 1941. u službenoj historiografiji slavljeno kao vrijeme herojskog narodnog ustanka, no prava je istina dugo, namjerno i sustavno skrivana. Nedavni okrugli stol… Pročitaj više: Okrugli stol u Hrvatskom saboru: Ljeto 1941. i prešućena istina o stradanju Hrvata u Lici i Bosni - Hrvatska konačno slobodna od mina, pirotehničarima prava kao i braniteljima
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova RH, Davor Božinović, danas je Hrvatskom saboru podnio Izvješće o provedbi plana protuminskog djelovanja i financijskim sredstvima za 2025.… Pročitaj više: Hrvatska konačno slobodna od mina, pirotehničarima prava kao i braniteljima - SUZE, PONOS I SJEĆANJA KOJA NE BLIJEDE: U Iloku predstavljena knjiga “Iločki egzodus” autora fra Grgura Blaževića
Predstavljena knjiga Iločki egzodus čuva od zaborava najteže dane Domovinskog rata, donoseći autentična svjedočanstva Iločana o danima progonstva, patnji, ali i neizmjernoj vjeri u povratak… Pročitaj više: SUZE, PONOS I SJEĆANJA KOJA NE BLIJEDE: U Iloku predstavljena knjiga “Iločki egzodus” autora fra Grgura Blaževića
