U prepunoj dvorani župe Svih Svetih u Đakovu, poznati slovenski istražitelj Roman Leljak predstavio je prošireno izdanje svoje potresne knjige “Huda jama”. Uz iznošenje teških svjedočanstava o poslijeratnim stratištima i važnosti ekshumacije žrtava Križnog puta, Leljak je javnost šokirao ekskluzivnim detaljima o pronalasku “hrvatske Hude jame” – zazidanog tunela kod Karlovca u kojem je skriveno oko 2.000 žrtava.
ĐAKOVO, 15. svibanj 2026. – U prepunom prostoru župe Svih Svetih u Đakovu, u četvrtak (14. svibnja) je održano predstavljanje proširenog izdanja knjige „Huda Jama – Ako ne znaš šta je bilo“. Autor knjige je Roman Leljak, istaknuti slovenski istražitelj hrvatskoga podrijetla koji se godinama bavi rasvjetljavanjem jugokomunističkih zločina počinjenih nakon Drugog svjetskog rata.
Organizator ovog događaja bila je Udruga dragovoljaca Đakovštine 1990.-1991. iz Domovinskoga rata na čelu s predsjednikom Mirom Raspudićem, dok je suorganizator bio gradska podružnica HSP-a Đakovo.
Knjiga „Huda Jama“ donosi potresno i detaljno svjedočanstvo o jednom od najvećih prikrivenih zločina u poslijeratnom razdoblju. Temeljena na dugogodišnjem istraživanju i materijalnim dokazima, knjiga iznova otvara teška pitanja istine, institucionalne šutnje i povijesne odgovornosti.
Uoči same promocije, autor Roman Leljak osvrnuo se na rad na novom izdanju:
„Upravo dolazim iz Orahovice, gdje sam također održao predstavljanje. Večeras u Đakovu predstavljam sažetak svojih tridesetogodišnjih istraživanja i svih novih saznanja. Starom izdanju dodao sam približno 200 stranica, čime smo dobili sveobuhvatnu povijesnu knjigu koja razotkriva sve što se događalo oko Hude jame od 1945. godine pa sve do danas – uključujući otkopavanja i ukop žrtava.“
Na pitanje novinara o arhivskoj građi i izvorima, Leljak je bio jasan:
„Što se same Hude jame tiče, klasičnih pisanih arhiva nema, jer takvi tragovi nisu ostavljeni. Naš najveći dokaz o zločinu jest sama Huda jama koju smo otvorili te ono što smo unutra pronašli. Ljudska tijela i predmeti govore sami za sebe o tome što se tamo dogodilo.“
Uručene zahvalnice i poziv na istinu
Prije samog početka izlaganja, predsjednik Udruge dragovoljaca Đakovštine 1990.-1991., Miro Raspudić, uručio je zahvalnice autoru Romanu Leljaku te domaćinu, župniku Alojzu Kovačeku. Nakon poziva na minutu šutnje za sve poginule hrvatske branitelje i civile iz Domovinskog rata, Raspudić je istaknuo važnost Leljakovog rada:
„Izuzetna nam je čast ponovno ugostiti gospodina Leljaka u našem gradu. Ovu mu zahvalnicu uručujem za sve njegove uspjehe i predani rad. Slobodno mogu reći da bi bez njega mnoga stratišta do danas ostala prešućena i za njih se ne bi ni znalo.“
Okupljenima se prigodnim riječima obratio i župnik Alojz Kovaček, bivši branitelj i umirovljeni vojni kapelan, koji je ustupljivanjem prostora omogućio održavanje promocije. U svom je govoru naglasio oslobađajuću moć istine:
„Pozdravljam vas sve večeras. U Evanđelju Isus kaže: ‘Istina će vas osloboditi’. Mnogi bi voljeli da ove večeri nema, da se istina ne otkriva i da se to naziva revizionizmom povijesti. I mi bismo voljeli da se ti strašni događaji nikada nisu ni zbili. Ipak, moramo se odlučiti za istinu, kakva god ona bila. Ona oslobađa i donosi mir, i živima i pokojnima. Zahvaljujem gospodinu Leljaku na golemom trudu uloženom u istraživanje. Tu istinu ne otkrivamo da bismo nekome njome prijetili, već da bismo je prihvatili, o njoj razmišljali i pobrinuli se da se takvo zlo na ovim prostorima više nikada ne ponovi.“
ROMAN LELJAK ŠOKIRAO ĐAKOVO: “Nakon potresa otkrili smo ‘hrvatsku Hudu jamu’ kod Karlovca, u grobu nitko ne laže!”
U nastavku dojmljivog predstavljanja knjige „Huda jama“ u Đakovu, slovenski istražitelj Roman Leljak s okupljenima je podijelio nevjerojatne detalje svog tridesetogodišnjeg traganja za istinom. Njegovo izlaganje, prepuno osobnih anegdota i povijesnih otkrića, jasno je komuniciralo jednu središnju poruku: svaka žrtva zaslužuje grob, a povijesna istina može se utvrditi isključivo ekshumacijom, a ne političkim manipulacijama.
Od naivnog novinara do otkrića partizanskih logora
Leljak se prisjetio svojih početaka 1989. godine, kada je kao mladi slovenski novinar poslan na zadatak u Teharje kraj Celja. Kao „dijete komunističkog sustava“, očekivao je da će pisati o njemačkom logoru, no ubrzo se suočio sa šokantnom istinom.
„Kada su mi stariji ljudi počeli govoriti da je to bio partizanski logor, bio sam zatečen. O tome u školama nismo učili. Već tada, 1989. godine, došao sam do Barbarinog rova u Hudoj jami s informacijama da su tamo likvidirane tisuće Hrvata, Slovenaca i pripadnika njemačke manjine. Zbog tog sam istraživanja bio i priveden u policijsku postaju u Laškom, gdje su cijelu noć vijećali što će sa mnom.“
Očekivao je, kaže, da će uspostavom samostalne Slovenije Huda jama biti odmah otvorena, no na taj se civilizacijski čin čekalo punih dvadeset godina, sve do 2009. godine. Otkapanje je trajalo mjesecima, a istražitelji su morali probiti čak deset pregradnih zidova od betona, cigle i jalovine kako bi došli do stravičnog prizora mumificiranih tijela. O stravi svjedoči i pronalazak prstena s ugraviranim datumom vjenčanja iz 1937. godine, koji je žrtva u samrtnom hropcu sakrila u ustima.
Istina je u brojkama i ekshumaciji, a ne u spomenicima
Leljak je oštro kritizirao praksu da se nad masovnim grobnicama samo grade spomen-centri bez prethodne ekshumacije i prebrojavanja žrtava, navodeći kako to otvara prostor za vječne političke manipulacije brojkama.
„Grob, odnosno stratište gdje je čovjek likvidiran, jedina je prava istina. U grobu nitko ne laže! Ono što tamo nađemo, to su materijalni dokazi. Moramo ekshumirati žrtve, prebrojati ih i onda na spomenik upisati točan broj – primjerice, 15.476 žrtava. Samo tako ćemo spriječiti da današnja politika, slično kao i ‘komunistički crni đavao’ nekada, izmišlja brojke.“
Kao primjer naveo je masovnu grobnicu u Kočevskom rogu, gdje je među 3.400 žrtava procijenjeno oko 2.000 Hrvata, čiji je identitet i porijeklo potvrđeno pronalaskom više od 10.000 specifičnih odjevnih predmeta, uključujući dugmad koja se proizvodila isključivo u Osijeku. Slična je situacija i u Teznom kod Maribora, najvećem stratištu gdje Leljak procjenjuje da leži između 15 i 18 tisuća žrtava.
Senzacionalno otkriće: “Hrvatska Huda jama” u šumi Biljek
Najnapetiji dio večeri bilo je Leljakovo svjedočanstvo o nedavnom otkriću masovne grobnice u tunelu nekadašnje uskotračne željeznice kraj Karlovca, na potezu prema Vojniću. Nakon pet godina bezuspješnog traženja zazidanog tunela u kojem je, prema informacijama, u lipnju 1945. godine zazidano i minirano oko 2.000 ljudi (među kojima i 800 njemačkih ratnih zarobljenika), priroda je odradila svoje.
„Dogodio se onaj snažan potres. Ubrzo me nazvao jedan lovac, hrvatski branitelj, i rekao mi: ‘Romane, gore u šumi Biljek, vidio se gornji dio tunela!’ Potres je doslovno otvorio zemlju. Odmah smo izašli na teren i potvrdili otkriće.“
Leljak je istaknuo kako su, prema dokumentima iz 1995. godine, hrvatske institucije znale za ovu lokaciju, no njegovi apeli nadležnim ministarstvima ostali su bez odgovora. Situacija se promijenila tek kada je dokumentaciju o 800 zazidanih njemačkih vojnika predao njemačkom veleposlanstvu.
„Nijemci su izuzetno kulturni po pitanju svojih mrtvih i odmah su urgirali. Tek tada su se nadležni u Hrvatskoj pokrenuli. Sada se tamo priprema teren za bušenje do tunela i spuštanje kamera. Zbog toga vjerujem da ovu, kako sam je nazvao, ‘hrvatsku Hudu jamu’, nećemo morati čekati dvadeset godina da se otvori.“
Zajednička civilizacijska dužnost
Predstavljanje je završeno snažnim apelom na savjest današnjih generacija. Leljak je pozdravio nedavni povratak posmrtnih ostataka 500 žrtava Križnog puta u Hrvatsku te najavio nove zakonske inicijative u Sloveniji koje bi trebale naložiti obveznu ekshumaciju svih 760 registriranih slovenskih stratišta.
„Svaka suza bilo koje majke jednaka je suza za bilo koje dijete. Svi ljudi, tko god oni bili, imaju pravo na dostojanstven grob. To je naša civilizacijska dužnost i prilika da konačno riješimo ovu bolnu povijest,“ zaključio je Roman Leljak, ispraćen snažnim pljeskom okupljenih Đakovčana.
- Kraj “divljeg zapada” na cestama? Uber i Bolt postaju prijevoznici, stižu TX tablice, a oporba upozorava na izrabljivanje vozača!
ZAGREB – Hrvatski sabor usvojio je izmjene i dopune Zakona o prijevozu u cestovnom prometu kojima se nastoji uvesti red na autotaksi tržištu i izjednačiti… Pročitaj više: Kraj “divljeg zapada” na cestama? Uber i Bolt postaju prijevoznici, stižu TX tablice, a oporba upozorava na izrabljivanje vozača! - “Falili su milimetri i sudački poguranac!” Iz Sabora stigla snažna poruka za Modrića i Dalića!
Iako je Hrvatska reprezentacija nakon dramatične utakmice i poraza od Portugala (2:1) ispala sa Svjetskog prvenstva, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković uputio je snažnu poruku… Pročitaj više: “Falili su milimetri i sudački poguranac!” Iz Sabora stigla snažna poruka za Modrića i Dalića! - ŽESTOKI ISTUP U SABORU: Jurčević sasjekao stanje u obrani, pa žestoko udario na Milanovića i Plenkovića: “Obojica su dezerteri iz istog mrijestilišta!”
Saborski zastupnik Josip Jurčević oštro je kritizirao stanje u državi tijekom rasprave o obrani, nazvavši Sabor kazalištem i prozvaši državni vrh. ZAGREB – Rasprava o… Pročitaj više: ŽESTOKI ISTUP U SABORU: Jurčević sasjekao stanje u obrani, pa žestoko udario na Milanovića i Plenkovića: “Obojica su dezerteri iz istog mrijestilišta!” - Prije 35 godina na današnji dan ubijeni su pripadnici Opatovačke bojne, Franjo Katić i Damir Ivanović
Zločin u Vukovaru koji se odigrao 2. srpnja 1991. godine na Sajmištu, jedan je od najranijih pokazatelja surovosti koja će uskoro zahvatiti cijeli grad. Dvojica… Pročitaj više: Prije 35 godina na današnji dan ubijeni su pripadnici Opatovačke bojne, Franjo Katić i Damir Ivanović - Tenkovi na ulicama metropole: Kako su građani golim rukama zaustavili agresora
Tog ljetnog utorka 1991. godine, otpor u Zagrebu pokazao je nesalomljivi duh građana koji su stali pred tenkove JNA. Saznajte kako je počeo rat na… Pročitaj više: Tenkovi na ulicama metropole: Kako su građani golim rukama zaustavili agresora - Raspad sustava: Dok se političari svađaju, Hrvatska vojska gubi ljude, brodove i milijarde!
Saborska govornica danas je, umjesto mjesta za ozbiljnu raspravu o nacionalnoj sigurnosti, postala još jedan poligon za stranačke obračune. Izvješće o obrani za 2025. godinu… Pročitaj više: Raspad sustava: Dok se političari svađaju, Hrvatska vojska gubi ljude, brodove i milijarde! - Zvonimir Troskot: “Dok ste 90-ih bili u mišjoj rupi, danas od vojske radite ‘Croissant bojnu’!”
Oštra rasprava u Saboru otvorila je ključno pitanje nacionalne sigurnosti i suvereniteta: je li francuska koalicija voljnih mjesto na kojem trebaju participirati hrvatski vojnici? Zastupnici… Pročitaj više: Zvonimir Troskot: “Dok ste 90-ih bili u mišjoj rupi, danas od vojske radite ‘Croissant bojnu’!” - “On se četnika nije bojao, pa se neće ni vas bojati!” – oporba podržala vojno izvješće i žestoko stala u obranu generala Kundida u Saboru
ZAGREB – U Hrvatskom saboru provedena je rasprava o Izvješću o obrani za 2025. godinu, koje je ove godine dobilo i podršku saborske oporbe. Kao… Pročitaj više: “On se četnika nije bojao, pa se neće ni vas bojati!” – oporba podržala vojno izvješće i žestoko stala u obranu generala Kundida u Saboru - BURA U SABORU ZBOG IZVJEŠĆA O OBRANI: Povijesna modernizacija vojske u sjeni opasnog institucionalnog sukoba
Predstavljanje Godišnjeg izvješća o obrani za 2025. godinu u Hrvatskom saboru pretvorilo se u višesatnu, žustru parlamentarnu raspravu. Iako dokument, koji je predstavio potpredsjednik Vlade… Pročitaj više: BURA U SABORU ZBOG IZVJEŠĆA O OBRANI: Povijesna modernizacija vojske u sjeni opasnog institucionalnog sukoba - Bura u Saboru: Od straha za slanje vojnika na bojište do dramatičnog odljeva kadrovaSaborska rasprava o stanju u obrambenom sektoru pretvorila se u žestok verbalni okršaj. Dok je dio oporbe upozoravao na potencijalno uvlačenje Hrvatske u inozemne sukobe… Pročitaj više: Bura u Saboru: Od straha za slanje vojnika na bojište do dramatičnog odljeva kadrova
