HZMO Osijek

Rastu dugotrajna bolovanja u Hrvatskoj: Svakodnevno više od 39 tisuća građana na bolovanju, najčešći uzrok mentalni poremećaji

Nove obavijesti Vijesti

ZAGREB, 15. listopada 2025. – Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) izvijestio je da je u prvoj polovici ove godine dnevno u prosjeku 39.536 građana bilo na dugotrajnom bolovanju duljem od 42 dana, što predstavlja porast od 10,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Prema podacima HZZO-a, mjesečni trošak naknada plaća za vrijeme privremene nesposobnosti za rad iznosi oko 20 milijuna eura, dok je u 2024. godini za tu svrhu ukupno izdvojeno više od 220 milijuna eura.

Najduže trajanje bolovanja u posljednjih deset godina zabilježeno je kod pacijenta s psihijatrijskom dijagnozom i iznosilo je 5.431 dan – gotovo 15 godina.

Mentalni poremećaji i karcinomi predvode uzroke

Najčešći uzroci dugotrajnih bolovanja u Hrvatskoj i dalje su mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja, zatim onkološke bolesti, te bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva.
Stručnjaci upozoravaju da je sve veći broj slučajeva povezan s kroničnim stresom, depresijom, anksioznošću i sindromom izgaranja, što pokazuje da se problem mentalnog zdravlja u Hrvatskoj produbljuje.

Postupak nakon 12 mjeseci bolovanja

Iz HZZO-a pojašnjavaju kako je obiteljski liječnik dužan, u slučaju da zdravstveno stanje pacijenta i nakon liječenja ne omogućuje povratak na posao, pokrenuti postupak ocjene radne sposobnosti.
Taj je postupak obavezan i kada privremena nesposobnost traje 12 mjeseci bez prekida zbog iste dijagnoze. Dokumentacija se tada upućuje Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO), a potom i Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, koji mora donijeti mišljenje o radnoj sposobnosti u roku od 60 dana.

Veće naknade, ali građani još ne osjećaju promjene

Od 1. kolovoza 2025. na snagu su stupile izmjene zakona kojima je povećan najniži mjesečni iznos HZZO-ove naknade s 110 na 353 eura, a najviši iznos s 565 na 995 eura.
Ipak, dio građana žali se da povećanje još uvijek ne osjeća u praksi.

Na te primjedbe osvrnula se ministrica zdravstva Irena Hrstić, objašnjavajući da se metodologija izračuna naknade nije mijenjala.

Iznos naknade određuje se prema prosjeku plaće u šest mjeseci koji prethode otvaranju bolovanja. Zato oni koji su bolovanje započeli prije rasta plaća primaju manji iznos. Svi koji su bolovanje otvorili nakon stupanja novih odredbi na snagu, i čije su plaće već povećane, imaju višu naknadu“, pojasnila je ministrica Hrstić.

Zdravstveni i socijalni izazov

Porast dugotrajnih bolovanja dodatno opterećuje zdravstveni i socijalni sustav, ali i gospodarstvo, jer mnogi radnici mjesecima ili godinama nisu u mogućnosti vratiti se na posao. Stručnjaci ističu potrebu za jačanjem preventivnih mjera, psihološke podrške te bržom rehabilitacijom kako bi se smanjili troškovi i olakšala reintegracija oboljelih na tržište rada.

Izvor: Hina



Odgovori