studenski centar zagreb

Zagreb: 3.200 studenata bez doma – privatni najam nedostižan, rješenje u novim studentskim domovima

Nove obavijesti Vijesti

Zagreb, 27. rujna 2025. – Početak nove akademske godine u glavnom gradu ponovno je otvorio goruće pitanje studentskog smještaja. Gotovo 10.000 studenata prijavilo se ove jeseni za mjesto u zagrebačkim domovima, no njih čak 3.200 ostalo je bez krova nad glavom u studentskim paviljonima i prisiljeno potražiti privatni smještaj, gdje se cijene stanova već dugo penju u neslućene visine.

Prema podacima Studentskog centra u Zagrebu, zaprimljeno je ukupno 9.756 prijava, dok je pravo na smještaj ostvarilo 6.515 studenata. U ovogodišnjem natječaju bilo je predviđeno 6.880 mjesta, pa je tako značajan broj prijavljenih ipak ostao bez doma.

Kapaciteti nedovoljni, ulaganja stala

Iz Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu poručuju da se situacija ponavlja iz godine u godinu i da sustav ne nudi dugoročna rješenja. Posljednje veće ulaganje u studentske domove bilo je još 2016. godine, kada su obnovljeni kapaciteti Studentskog doma „Stjepan Radić” i Cvjetnog naselja, i to uz pomoć europskih fondova.

„Od tada nije bilo značajnijih investicija, a potražnja za smještajem stalno raste. Zagreb kao najveći studentski centar u državi hitno treba nove domove. Nemogućnost pružanja adekvatnog smještaja poraz je društva u cjelini, jer se time smanjuje jednakost pristupa visokom obrazovanju”, poručuju iz Zbora.

Jaz između domova i privatnog tržišta

Usporedba cijena smještaja jasno pokazuje zašto je studentski dom gotovo jedini prihvatljiv izbor za većinu studenata.

  • U SD Stjepan Radić stariji paviljoni stoje 40 eura mjesečno, a najmoderniji dvokrevetni smještaj 99 eura.
  • U Cvjetnom naselju cijena dvokrevetne sobe iznosi 77 eura, dok jednokrevetna stoji 102 eura.
  • Najpovoljniji je SD Lašćina, gdje je smještaj moguć već od 35 eura mjesečno.

Nasuprot tome, privatni najam u Zagrebu nerijetko je nedostižan:

  • garsonijere stoje između 450 i 600 eura,
  • jednosobni stanovi u prosjeku 550 – 700 eura,
  • a dvosobni od 650 do 900 eura, pa i više u boljim kvartovima.

S obzirom na to da si rijetko koji student može samostalno priuštiti takve iznose, najčešće se studenti udružuju i dijele troškove najma. No i tada iznos prelazi 350 eura po osobi, bez režija.

Subvencije – nužnost ili kratkoročni flaster?

Studentski zbor naglašava da studenti nisu konkurentni stalno zaposlenim osobama na tržištu najma. Zato predlažu da se postojeća državna subvencija od 60 eura za privatni smještaj udvostruči, uz dodatnu potporu lokalne samouprave, čime bi studenti dobili 120 eura potpore mjesečno.

Ta bi mjera bila namijenjena isključivo onima koji su ostvarili pravo na dom, ali ga zbog manjka kapaciteta nisu dobili.

„Time štitimo upravo najugroženije studente, ali dugoročno rješenje može biti samo izgradnja novih studentskih domova”, naglašavaju iz Zbora.

Hrana stabilna, ali poskupljuje pranje rublja

Dok cijena subvencioniranog studentskog menija ostaje povoljnih 0,86 eura, s državnom potporom do pune cijene obroka, studenti su nezadovoljni poskupljenjem pranja i sušenja rublja – sada četiri, odnosno tri eura po usluzi, što je za jedan euro više nego lani.

Na društvenim mrežama, posebice u grupi doma Cvjetno naselje, studenti su reagirali porukom da dom mora ostati financijski prilagođen njihovim mogućnostima, a da poskupljenja bez pravovremene obavijesti dodatno narušavaju povjerenje.

„Smještaj je pravo, a ne privilegija”

Zaključak Studentskog zbora jasan je: smještaj u studentskom domu ne smije biti privilegija za nekolicinu, nego pravo svakog studenta koji ga ostvari kroz natječaj.

„Država mora osigurati uvjete za provedbu tog prava. Bez sustavnog rješavanja pitanja studentskog smještaja riskiramo urušavanje jednakih šansi u visokom obrazovanju”, poručuju zagrebački studenti.

Izivor: Hina/ Vera Kadijević Foto: PV/ Ilustracija



Odgovori