Zagreb, 10. srpnja 2025. – Vlada Republike Hrvatske predstavila je nacrt novog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani, kojim se nakon gotovo dva desetljeća ponovno uvodi temeljno vojno osposobljavanje. Radi se o strateškoj i sveobuhvatnoj reformi obrambenog sustava kojom se želi odgovoriti na aktualne i buduće sigurnosne izazove, uključujući hibridne prijetnje, kibernetičke napade, klimatske katastrofe i ratne ugroze.
Zakon predviđa reorganizaciju vojne obveze i jasno definira njezine oblike – od novačke obveze, temeljnog vojnog osposobljavanja, preko civilne službe za prigovaratelje savjesti, do raspoređivanja u pričuvni sastav Oružanih snaga. Temeljno vojno osposobljavanje trajat će dva mjeseca, a odvijat će se u Središtu za obuku pješaštva i oklopništva u Požegi. Glavni cilj je razvoj temeljnih vojnih vještina, odgovornosti, discipline i osjećaja služenja domovini među mladima.
„Hrvatska mora biti spremna. Nema više vremena za čekanje“, poručuju iz Ministarstva obrane, naglašavajući kako se trenutni model dragovoljnog vojnog osposobljavanja pokazao nedostatnim za stvaranje stabilne pričuve.
Prema nacrtu zakona, svi državljani RH s navršenih 18 godina života podliježu vojnoj obvezi, dok se ženama omogućuje dragovoljno uključivanje u temeljno vojno osposobljavanje. Također, zakon s poštovanjem pristupa pravu na prigovor savjesti i jasno regulira institut civilne službe koja će se obavljati u trajanju od tri do četiri mjeseca, ovisno o njezinoj prirodi.
Značajan aspekt zakona je i promicanje vojnog poziva kao društveno vrijednog puta, s naglaskom na osobni i profesionalni razvoj mladih, mogućnosti zapošljavanja te osjećaj pripadnosti i doprinosa zajednici. Prednost pri zapošljavanju u državnim i lokalnim službama imat će osobe koje su završile temeljno vojno ili dragovoljno osposobljavanje, čime se dodatno afirmira važnost služenja domovini.
Zakonskim izmjenama detaljno su uređeni svi aspekti vojne evidencije, pozivanja, izuzeća, prava i obveza novaka i ročnika, uključujući i fleksibilne mogućnosti odgode zbog studija, zapošljavanja, braka, roditeljstva ili sportskih natjecanja. S druge strane, precizno se definira i postupanje u slučajevima prekida obuke, kaznenih postupaka, bolesti ili drugih okolnosti koje utječu na sposobnost služenja.
Posebno važna dimenzija zakona odnosi se na izgradnju „sigurnosne kulture“ – svijesti o osobnoj i zajedničkoj odgovornosti za sigurnost države i društva. Ministarstvo obrane ističe da je ovo ulaganje u dugoročnu otpornost Hrvatske – ne samo na vojnu prijetnju, već i na prirodne katastrofe, tehnološke krize i druge oblike ugroza.
Reforma dolazi u trenutku kada se generacija ročnika koji su služili do ukidanja obveznog vojnog roka 2008. godine približava dobi u kojoj više ne mogu aktivno sudjelovati u pričuvnom sustavu. Time se otvara prostor za osposobljavanje nove generacije mladih koji će znati i moći odgovoriti na izazove vremena.
Zakonski prijedlog također uređuje specifične situacije poput prava sportaša, studenata, poduzetnika, svećenika i pripadnika redovničkih zajednica, kao i postupanje u slučaju državljana koji žive u inozemstvu. Na taj se način sustav čini uključivim, odgovornim i pravednim prema svim skupinama društva.
U konačnici, ova sveobuhvatna obrambena reforma označava prekretnicu u sigurnosnoj politici Republike Hrvatske. Cilj nije samo zaštita teritorija, nego izgradnja snažnog, povezanog i otporna društva u kojem svaki građanin zna da je obrana – zajednički zadatak.
