PRIHVAĆENA JE PRVA REVIZIJA POTROŠAČA U KOJOJ SE SPOMINJE PRAVO POTROŠAČA SKONVERZIJAMA NA ISPLATU PREPLAĆENIH IZNOSA!
Vrhovni sud RH objavio je na portalu sudske prakse, 20.11.23., rješenje Rev-809/2021 od 21.12.2022.
kojim je ukinuo negativne presude prvoga i drugog stupnja, kojima su niži sudovi odbili tužbu za utvrđenje ništetnosti i posljedično isplatu obeštećenja po utvrđenju pravnog interesa za potrošača s konvertiranim kreditom.
Zanimljivo je da je packe ponovno dobio Županijski sud u Splitu koji uporno sudi negativno u predmetima s konverzijama, dok mu Vrhovni sud jednako uporno takve presude ukida. Županijski sud u Splitu poznat je i po kandidatkinji za sutkinju Vrhovnog suda Seniji Ledić koja ne priznaje stav Vrhovnog suda koji je potvrđen u ovoj najnovije objavljenoj odluci Vrhovnog suda RH. O tomu smo već informirali javnost, ali je sutkinja umjesto da se ispriča zbog nepoštovanja pravnih shvaćanja VSRH, nastavila tvrditi kako je ona u pravu, i kako konvertirani predmeti kod nje nemaju prolaz.
Ukratko, važno je reći što je to utvrdilo vijeće Vrhovnog suda RH u sastavu sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Glušića člana vijeća, Željka Šarića člana vijeća i Željka Pajalića člana vijeća.
Ukinute su negativne presude Općinskog suda u Đakovu, Stalne službe u Našicama i Županijskog suda u Splitu kojima je odbijen tužbeni zahtjev za utvrđenje ništetnosti odredaba o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli CHF u konvertiranom kreditu te je tim presudama odbijen i zahtjev za isplatu koji se trebao utvrditi nakon utvrđenja ništetnosti. Ukinut je i dio presude kojim je suđen trošak u korist Addiko banke. Sve je vraćeno natrag na prvostupanjski sud radi utvrđenja ništetnosti i isplate obeštećenja.
Obrazloženja Vrhovnog suda za takvu odluku su sljedeća:
- Ispitano je pitanje ima li tužitelj nakon provedene konverzije pravni interes za utvrđenje ništetnim odredbi Ugovora o nenamjenskom kreditu, kao i isplatu preplaćenih iznosa s osnove ništetnih odredbi predmetnog Ugovora.
- Osnovano tužitelj u reviziji navodi kako je pogrešno pravno shvaćanje niže stupanjskih sudova da se nakon sklapanja dodatka Ugovora o kreditu (Sporazuma o konverziji) više ne može tražiti utvrđenje ništetnim osnovnog ugovora o kreditu te posljedično tomu i isplata preplaćenih iznosa.
- Naime, ništetnost nastupa po samom zakonu i nastaje od samog trenutka sklapanja pravnog posla pri čemu ništetan ugovor ne postaje valjan niti kada uzrok ništetnosti naknadno nestane.
- Slijedom navedenog, odgovor na postavljeno pitanje glasi kako činjenica sklapanja dodatka Ugovora o kreditu ne isključuje mogućnost utvrđenja ništetnim pojedinih odredbi tog Ugovora, a što je uostalom već i utvrđeno u kolektivnom sporu na temelju pravomoćne presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P- 1401/2012, a na isti način Vrhovni sud je odlučio i u predmetima poslovni broj Rev-3142/2018-2 od 19. ožujka 2019. i Rev 18/2018-2 od 26. svibnja 2020.
Mi smo svjesni da ta odluka još uvijek nije ona odluka koju svi željno očekujemo, ali način interpretacije te
odluke je dosta drugačiji od prijašnjih sličnih odluka, i mi iz toga čitamo kako na Vrhovnom sudu sazrijeva
stajalište kojim bi se konačno utvrdilo pravo potrošača s konvertiranim kreditima na puno obeštećenje.
Naime, to je prva odluka VSRH za konvertirani kredit u kojoj se osim već odavno potvrđenog prava na
utvrđenje ništetnosti spominje i posljedično pravo na isplatu preplaćenih iznosa. Prema svemu sudeći, ta
odluka o pravu na isplatu preplaćenih iznosa bit će donesena u proširenom vijeću čije formiranje po nekoj od revizija očekujemo uskoro.
Čestitamo odvjetnici Morisi Mikić iz Donjeg Miholjca na uspješnoj reviziji!
Izvor: Udruga Frank
