U sjećanje na Hrvatskog velikana – Mate Boban

Domovinski rat Nove obavijesti Obilježavanja Obljetnice Vijesti

Mate Boban (12. veljače 1940. – 7. srpnja 1997.) bio je hrvatski političar iz Bosne i Hercegovine. Njegova uloga bila je ključna u razdoblju raspada Jugoslavije i komunističkog sustava. Bio je utemeljitelj i prvi predsjednik Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, Hrvatske Republike Herceg-Bosne, te vrhovni zapovjednik Hrvatskog vijeća obrane. Također je bio jedan od predsjednika Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine.

 

Na današnji dan, 1997. godine, iznenada je preminuo Mate Boban, vođa hrvatskih snaga i politički lider Hrvata u Bosni i Hercegovini tijekom rata. Boban je umro u svojim Bobanima, a unatoč naporima hitne pomoći da ga prebace u Mostar, nije mu bilo spasa.

Njegova nagla smrt u 58. godini u Hercegovini doživljena je kao nacionalna tragedija. Na dan njegovog ispraćaja, zastave su bile spuštene na pola koplja od Ravnoga do Drvara, a radio-stanice su emitirale ozbiljnu glazbu.

Mate Boban, koji je želio povući se i uživati u miru sa svojom obitelji i unucima, bio je pozvan da stane na čelo svog naroda i svoje zemlje tijekom turbulentnih 90-ih godina prošlog stoljeća. U svojoj duši nosio je samo jednu misao te 1997. godine: da žrtve i krv njegovog naroda ne budu uzaludne.

Bobanove ideje o Herceg-Bosni kao upravnom ustroju s elementima državnosti – vojskom, policijom, pravnim i monetarnim sustavom – ne predstavljaju secesiju, niti odricanje Hrvata od prava na ostali dio BiH. Iako je to bilo moguće, nikada joj nisu postavljene jasne granice, donesen Ustav, formirano Ministarstvo vanjskih poslova, usvojen zakon koji bi diskriminirao pripadnike drugih naroda i dr.

Što god nam kao narodu radili tijekom povijesti – nazivali nas bogumilima, pokušavali poturčiti, uvjeravali da smo Bošnjaci katolici, silili da budemo Jugoslaveni ili mitili da budemo Bosanci – mi, Hrvati Bosne i Hercegovine, bili smo i ostali dio jedinstvenog hrvatskog naroda. Povijesno pravo da pored Hrvatske i Bosnu i Hercegovinu zovemo svojom Domovinom i da kroz njezino državno uređenje uživamo sva međunarodna priznata prava državotvornog naroda, mi Hrvati ravnopravno dijelimo s druga dva suverena i konstitutivna naroda u BiH: Muslimanima i Srbima,” govorio je Boban, inače magistar ekonomskih znanosti, o bosanskohercegovačkim Hrvatima.

Boban je ostao upamćen i po svom govoru pred oko 10 tisuća ljudi 19. svibnja 1993. godine, tijekom prvog posjeta Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosni hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i ministra obrane Gojka Šuška, s kojima je dobro surađivao.

Fra Ante Marić je u svojem oproštaju od Mate Bobana istaknuo da je on bio čovjek koji je slijedio dar svoga duha i zov svojeg naroda. Njegovo naslijeđe ostavilo je dubok trag u povijesti Bosne i Hercegovine, obilježavajući jedno značajno razdoblje.

U ime cijele Herceg-Bosne, u ime svih Hrvata, pozdravljam predsjednika svih Hrvata, poglavara države Hrvatske dr. Franju Tuđmana. On je garancija naše slobode, on je garancija da ćemo mi uspjeti,” rekao je u Širokom Brijegu, dok ga je tog ljeta Katolička crkva u Bosni i Hercegovini žestoko kritizira, zajedno s njegovom politikom prema BiH.

Hrvatski katolički vrh, kardinali Franjo Kuharić i Vinko Puljić, biskup Franjo Komarica i čelnik franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Petar Anđelović “odrješito i smjelo osuđuju zločine hrvatskih religioznih nacionalista” i podržavaju nacionalno i religijski pluralističku Bosnu i Hercegovinu. Mate Boban i Gojko Šušak potom šalju pismo upozorenja kardinalu Kuhariću i upozoravaju ga da se crkveno vodstvo ostavi pitanja koja ih se ne tiču, dok mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić i fra Jozo Zovko također navode da je rat u Bosni i Hercegovini političke, a ne religijske naravi.

Preminuo je 1997. godine, a njegova uloga i naslijeđe ostaju kontroverzni i predmet različitih tumačenja u kontekstu ratnih zbivanja u BiH. Njegovo ime često se spominje na suđenjima bosanskohercegovačkim Hrvatima pred Haaškim sudom. Vodeći politički predstavnici Hrvata u BiH obilježavaju dan njegove smrti. Podigli su mu spomenik na groblju gdje je ukopan u Gorici, ulice u mnogim hercegovačkim mjestima nose njegovo ime a tako je nazvan i skijaški centar na Blidinju.

Odgovori