Milan Tepić rođen je 26. siječnja 1957. godine u Komlenacima ( BiH) , Osnovnu školu pohađao je u Bosanskoj Dubici a poslije završetka osnovne upisu gimnaziju . Nakon 3. razreda postaje vojni stipendista. Na vojnoj akademiji upisuje prometni smjer , ali biva prebačen na smjer tehničke službe. Od 1980. godine stupa u aktivnu vojnu službu, pravo u Slavonskom Brodu a par godina poslije u Varaždin, zatim 1990.godine prebačen je u Bjelovar da bi u srpnju 1991.godine preuzeo skladište ratnih rezervi JNA u šumi Bedenik nedaleko od Bjelovara.
Kao mnoga vojna skladišta i vojarne nisu bile napuštane a iz njih se granatiralo po stambenim i gospodarskim objektima, bez ikakvih ciljeva, dolazi rujanski rat, tj. Odluka o blokadi vojarni JNA u Hrvatskoj više od dva mjeseca od proglašenja neovisnosti, odnosno svega nekoliko dana od isteka moratorija na odluku Hrvatskog sabora o proglašenju samostalnosti i neovisnosti, 32. korpus JNA kovao planove izbijanja na rijeku Savu i spajanja s 5. korpusom JNA. Međutim, taj čin kojim bi se u jeku napadne operacije JNA Hrvatska presjekla na dijelove, Glavni stožer Hrvatske vojske pokrenuo je akciju blokada i zauzimanja vojarni 32. korpusa JNA.
Pripadnici hrvatske vojske su blokirale skladište , te pokušavali doprijeti do majora Tepića, da se preda na što major nije htio ni čuti. U skladištu su osim aktivnih pripadnika JNA bili rezervisti i ročnici, koji su mahom bježali a dio njih je radio za hrvatsku stranu.

Major Tepić, znajući da pomoć neće dobiti , minirao je sva skladišta ( njih tri) te se spremao na ono najgore. Jedan od oficira JNA Siniša Paunović iz Ploča, demontirao je vezu s tri skladišta . U jednom trenutku major Tepić je aktivirao mine te je eksplodiralo samo jedno skladište sa 170 tona streljiva, pri čemu je u smrt odveo i 11 hrvatskih branitelja, i to Vladimira Makara, Sinišu Paunovića, Dražena Pervana, Ivana Cvrtila, Eduarda Kukala, Stevu Legčevića, Nikolu Petrića, Maria Šimića, Ivana Trogrlića, Marka Tukerića i Milana Vukovića.

Njihova tijela dugo nisu bila pronađena jer je eksplozija porušila hrastova stable koja su popadala. Osim poginulih bilo je I 17 ranjenih, a u bjelovarsku bolnicu primljeno ukupno 100 ranjenih, od kojih su 30 bili vojnici JNA.
Malo se i pričao o jednom heroju priče, o Siniši Paunoviću koji je spriječio dizanje preostala dva skladišta streljiva a koji je također poginuo pri aktiviranju onog prvog što ga je major Tepić dignuo u zrak.
Predsjedništvo SFRJ 19. studenog 1991. godine majora Milana Tepića je „za izvanredan podvig u borbi protiv neprijatelja prilikom njihovog napada na kasarnu JNA u Bjelovaru” postumno odlikovala Ordenom narodnog heroja Jugoslavije i proglasilo narodnim herojem Jugoslavije.
Njegovo ime nose ulice u Beogradu, Nišu, Bačkoj Palanci, Beški, Inđiji, Kuli, Leskovcu, Novom Sadu (tri ulice), Odžacima, Pirotu, Smederevu, Somboru, Srijemskoj Mitrovici, Temerinu, Velikoj Plani, Vršcu i Zrenjaninu te u Banjoj Luci, Istočnom Sarajevu, Tesliću i Bosanskoj Gradišci.
Tepićevo ime nosi i vojarna u Jakovu kod Beograda, a Republika Srpska po njemu je nazvala orden „za posebne zasluge u ratu“.

Dana 29. rujna 2017. u Beogradu mu je otkriven spomenik, što je u Hrvatskoj izazvalo ogorčenje, a na političkom planu pogoršanje hrvatsko-srbijanskih odnosa.
Dana 9. siječnja 2022. spomenik je podignut u Banjoj Luci, u čemu je sudjelovao i zastupnik Hrvatskog Sabora Milorad Pupovac.
Puno ljudi s kojima pričam kažu da ih nije briga , poneki zastupaju branitelje , govore “navodno” u njihovo ime a kažu da ih ne zanima zaštita Digniteta Domovinskog rata. Ne čudi me što su građani, pogotovo oni koji nisu bili izloženi direktno agresiji u vrijeme Domovinskog rata , nisu izgubili nekog od svoje obitelji , pa kažu kako ih ne zanima rat . Isto tako i politika.
- Pukovnik Čulina: Kulturna politika postala je apsurdna!
Oštra kritika pukovnika Čuline: “Novcem poreznih obveznika rehabilitirate progonitelje hrvatskih intelektualaca!” ZAGREB, 27. travanj 2026. – – Umirovljeni pukovnik Hrvatske vojske, Robert Čulina, uputio… Pročitaj više: Pukovnik Čulina: Kulturna politika postala je apsurdna! - Inicijativa triju mora: Sigurnost kao „kičma Europe“
Uoči okruglog stola „Stability and Security – 3SI“ u Dubrovniku, vodeći stručnjaci i diplomati upozorili su na nužnost brze prilagodbe obrambenih sustava novim geopolitičkim… Pročitaj više: Inicijativa triju mora: Sigurnost kao „kičma Europe“ - Osijek daruje tramvaje ukrajinskom gradu Žitomiru
U sklopu velike modernizacije gradskog prijevoza, Grad Osijek započeo je humanitarnu akciju donacije tramvaja ukrajinskom gradu Žitomiru. Prva dva vozila, kao simboli nepokorenog grada,… Pročitaj više: Osijek daruje tramvaje ukrajinskom gradu Žitomiru - Renesansa belišćanske škole: Investicija od 8,8 milijuna eura za budućnost 500 učenika.
Osnovna škola Ivana Kukuljevića u Belišću prolazi kroz povijesnu transformaciju. Uz dogradnju novih kapaciteta i potpunu modernizaciju postojeće zgrade, škola se priprema za prelazak… Pročitaj više: Renesansa belišćanske škole: Investicija od 8,8 milijuna eura za budućnost 500 učenika. - Povijesni ustroj domobranstva 1991./92.
Naziv “domobranstvo” nosi duboko povijesno značenje koje nadilazi granice Hrvatske, simbolizirajući snagu naroda u obrani vlastitog praga. Od prvih postrojbi u 19. stoljeću, preko… Pročitaj više: Povijesni ustroj domobranstva 1991./92. - Očevim stopama: 17-godišnja Sara sudi seniorski nogomet
Nogometni tereni Baranje svjedoče rađanju nove nade u sudačkim redovima. Iako su strasti na travnjaku često uzavrele, 17-godišnja Sara Posavec iz Petlovca hrabro je… Pročitaj više: Očevim stopama: 17-godišnja Sara sudi seniorski nogomet - Černobil: 40 godina od najveće nuklearne katastrofe
Prije točno 40 godina, svijet je svjedočio trenutku koji će zauvijek promijeniti percepciju nuklearne energije. U ranim jutarnjim satima 26. travnja 1986., reaktor broj… Pročitaj više: Černobil: 40 godina od najveće nuklearne katastrofe - Franko Lohajner: Opatijski dragovoljac koji je život položio na Kupresu
Na današnji dan, 26. travnja 1971. godine, u Rijeci je rođen Franko Lohajner, opatijski dragovoljac i jedan od istinskih, a nepravedno zanemarenih heroja Domovinskog… Pročitaj više: Franko Lohajner: Opatijski dragovoljac koji je život položio na Kupresu - Papa Lav XIV. zaredio desetoricu novih svećenika
VATIKAN, 26. travanj 2026. – U srcu kršćanstva, pod velebnim svodovima Bazilike svetog Petra, na Nedjelju Dobrog Pastira, Papa Lav XIV. zaredio je desetoricu… Pročitaj više: Papa Lav XIV. zaredio desetoricu novih svećenika - Agresija na Vitez i Busovaču 1992.
Mali Uskrs 1992.: Dan kada je ratni vihor zahvatio Vitez i Busovaču Na današnji dan, 26. travnja 1992. godine, blagdanski mir Malog Uskrsa u… Pročitaj više: Agresija na Vitez i Busovaču 1992.