Hrvatska kuna ( HRK s kraticom kn )bila je službena novčana jedinica Republike Hrvatske u razdoblju od 30. svibnja 1994. do 31. prosinca 2022. Jedna kuna dijelila se na 100 lipa. Bila konvertibilna i smatrala se stabilnom valutom. Novac je izdavala Hrvatska narodna banka, a kovanice je kovala Hrvatska kovnica novca.
Kuna se po prvi put spominje 1018. godine u creskom gradu Osoru. Na području hrvatskih pokrajina, Slavoniji i Primorju (današnji Kvarner i Istra) , koristilo se krzno od životinje Kune, s kojim se plaćala carina i trgovinsko plaćanje. Iz toga se razvio banovac (množina banovci; lat.: Denarius Banalis) kao hrvatski srebrni novac stabilne vrijednosti koji su u Slavoniji kovali hrvatski banovi od sredine 13. do kraja 14. stoljeća. Kao podsjetnik na krzneni novac Banovac na kovanicama prikazuje kunu koja se razvila u važan heraldički simbol hrvatskih zemalja (i danas je na grbu Slavonije u kruni grba Republike Hrvatske).
Kuna se koristila i u vremenu tijekom Drugoga svjetskoga rata u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (od 1941-1945. godine). Najmanja njezina jedinica bila je banica (1 kuna = 100 banica).
Nakon proglašenja neovisnosti Hrvatske te za vrijeme Domovinskoga rata, u upotrebi je bio hrvatski dinar (HRD), koji je služio kao privremeni novac prije uvođenja konačne hrvatske valute, koja je trebala biti »hrvatska kruna« podijeljena na 100 banica. Međutim, Sabor je u srpnju 1993. odlučio kako će hrvatska valuta ipak biti hrvatska kuna. Kuna je službeno uvedena 30. svibnja1994., na Dan državnosti u Hrvatskoj, i time je zamijenjen dotadašnji HRD.
Dana 1. siječnja 2023. euro postaje službena valuta u Hrvatskoj i nakon 29 godina zamjenjuje kunu.
Hrvatska je s 1. siječnjem 2023. postala 20. članica eurozone, kada je započelo i razdoblje dvojnog optjecaja, koje završava u subotu, 14. siječnja, u 24 sata. Od sutra, 15. siječnja 2023. godine, neće se moči više kupovati s kunama, ali će se moči, oni kojima je kuna ostala i nakon 15. siječnja, moči će ju zamijeniti bez naknade i po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 u poslovnim bankama te poslovnicama Fine i Hrvatske pošte.
Primjerice, kod Fine i Pošte postoji limit, pa ako građani u jednoj transakciji mijenjaju više od 100 novčanica ili 100 kovanica, te institucije će im naplatiti naknadu, dok u bankama nema ograničenja i zamjena kuna za eure je besplatna bez obzira na broj kovanica i novčanica.
Hrvatska narodna banka (HNB) će pak gotov novac kune za gotov novac eura mijenjati od 1. siječnja 2024. godine, bez naknade, po fiksnom tečaju konverzije, i to kovanice kune, uključujući lipe, do 31. prosinca 2025., a novčanice kune bez vremenskog ograničenja.
Što se tiče podizanje gotovog novca s bankomata, koja je do 15. siječnja bila bez naknade, i gdje je postojala mjera obustave naplate naknade za podizanje gotovine debitnim karticama na bankomatima drugih banaka., od 16. siječnja opet se uvodi plaćanje naknade za podizanje gotovine s bankomata drugih banaka.
Na upit Hine, zaključno s jučerašnjim danom eurima je opskrbljen 3.831 bankomat, a sukladno ranije definiranim rokovima, do 15. siječnja trebala bi biti opskrbljena cjelokupna mreža, odnosno oko 4.000 bankomata.
Dakle, od 16. siječnja u ponoć građani mogu podizati gotov novac u eurima bez naknade isključivo na bankomatima svojih banaka.
Na bankomatima će se do 1. travnja, u skladu s odlukom HNB-a, u većini slučajeva isplaćivati novčanice od 10 i 20 eura u cilju opskrbljivanja građana sitnijim novcem u početnoj fazi korištenja nove valute, a novčanice od 50 eura isplaćivat će se ako bankomati imaju za to potrebne tehničke mogućnosti te isključivo kada klijenti zatraže isplatu gotovine veću od 150 eura.
Cijene proizvoda i usluga građani će moći pratiti u obje valute do 31. prosinca ove godine jer to zakon obvezuje sve poslovne subjekte, tako da cijene u eurima ističu većim, a u kunama su otisnute manjim brojkama
Što s milijardu komada kovanica kuna i lipa ( 5200 tona ) i 500 milijuna novčanica?
– Uništavamo ih tako da se označi svaki primjerak koji je izrezan na sitne dijelove koji se onda zbrinjavaju. Taj dobavljač izrezanih novčanica taj materijal umiješava se rezanim papirom i kartonom, palira i prodaje tvrtkama koje se bave recikliranjem tog papira, rekao je Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a.
Iskoristive su i kovanice. Očekuje se povrat više od milijardu komada, a teže kao čak 124 zagrebačka tramvaja.
– Do sada je prikupljeno 390 milijuna kuna težine 2.600 tona. One se pohranjuju u hali koju smo iznajmili u MORH-u i tamo će se čuvati sve dok se mogu zamijeniti za eure, dakle tri godine nakon čega ćemo ih prodati kao sekundarnu sirovinu, dodao je Mavriček.
Taljenjem kuna dobit će se metal iskoristiv na tržištu za proizvodnju možda nekih tuđih kovanica.
Zbogom kuno, vidimo se opet. (…) Nema predaje! Sloboda govora”. Da nije kraj ove grupe, Tram 11 je ostavio i u samoj pjesmi: “Ovo nije oproštaj, vidimo se opet“.
Zbogom kuno, vidimo se ponovo, jednog lijepog Hrvatskog jutra .
