Tko je Goran Jelisić zvani Adolf?

Domovinski rat Nove obavijesti Vijesti

Goran Jelisić Adolf – rođen 7. lipnja 1968. godine u Bjeljini. Završio srednju školu smjera mehaničar poljoprivrednih strojeva. Uhapšen je 18. 01.1998. godine u Bjeljini. Iako je pretio da ima spremnih 20 kg eksploziva za slučaj ako dođu po njega, kada su došli Američki specijalci po njega, predao se bez otpora.

Goran Jelisić je ubio pet ljudi u policijskoj stanici u Brčkom i osam ljudi u logoru Luka. Dana 6. ili 7. svibnja, sproveo je nepoznatog zatočenika niz ulicu u blizini policijske stanice u Brčkom i pucao mu u potiljak iz automatskog pištolja marke “škorpion”. Sistematski je ubijao muslimanske zatočenike u autobusnom poduzeću “Laser”, policijskoj stanici u Brčkom i u logoru Luka. Na dan 9. maja 1992. godine ili približno tog datuma, u blizini glavnog hangara u logoru Luka, bivšem lučkom objektu, pretukao je jednu zatočenicu policijskom palicom a zatim je ubio iz vatrenog oružja. Goran Jelisić je krao novac, ručne satove, nakit i druge dragocjenosti zatočenika po njihovom dolasku u logor Luka, pritom preteći smrću onima koji ne predaju sve što imaju.

Jelisić optužen je za krivična djela genocida, kršenja zakona i običaja ratovanja i zločine protiv čovječnosti,

počinjena u maju 1992. u općini Brčko u sjeverno-istočnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Prvi put se pojavio pred sudom 28. 01. iste godine. Dok se čitala optužnica, Jelisić se protivio da se čita: ” Gospodine sudija, protivim se da se optužnica čita po točkama, jer je to puno laži, bljuvotina i nebuloze . Nema potrebe da se jedna po jedna tačka iznose “.

Međutim, kako se suđenje počelo odvijati, i kada je Goran Jelisić shvatio s kakvim dokazima tužilaštvo raspolaže, promijenio je odluku, te prihvatio krivicu po trideset i jednoj točki, što obuhvaća kršenja zakona i običaja
ratovanja i zločine protiv čovječnosti; za tačku genocida izjasnio se da nije kriv. Postupak koji je zatim uslijedio pred Pretresnim vijećem ograničio se stoga na tačku genocida.

Optužnica je pozvala 20.-tak bivših zatočenika logora Luka i policijske stanice u Brčkom, koji su imali sreću da prežive bliske susrete s Goranom Jelisićem u svibnju 1992. godine.

Suđenje je započelo 30. studenog 1998. i optužba je završila izvođenje svojih dokaza 22. septembra 1999. Pretresno vijeće obavijestilo je strane da će donijeti presudu na osnovu pravila 98 bis (B) Pravilnika. To pravilo glasi: Pretresno vijeće donosi oslobađajuću presudu na prijedlog optuženog ili proprio motu ako zaključi da nema
dovoljno dokaza da bi ga osudilo po toj optužbi odnosno optužbama. Optužba je podnijela zahtjev da se odluka Pretresnog vijeća odgodi dok se optužbi ne dade prilika da iznese svoje argumente.

Dana 19. oktobra 1999. Pretresno vijeće je objavilo svoju usmjenu presudu. Pisani razlozi, zajedno s izričajem kazne, uslijedili su 14. prosinca 1999. Vijeće je zaključilo da postoji “nerazdvojnaveza između zahtjeva optužbe da je se sasluša i same presude, te je odbacilo taj zahtjev. Vijeće je Gorana Jelisića osudilo za točke u kojima se tereti za kršenja zakona i običaja ratovanja i zločine protiv čovječnosti, za koje se izjasnio krivim. Izrečena mu je jedinstvena kazna od 40 godina zatvora. Oslobođen je optužbe po točki za genocid na osnovu pravila 98 bis (B) Pravilnika.

Jelisić je 19. listopada 1999. osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od 40 godina. Nakon žalbenog postupka, Žalbeno vijeće je 5. jula 2001. potvrdilo kaznu od 40 godina zatvor.

U četvrtak, 29. svibnja 2003., Goran Jelisić prebačen je u Italiju na izdržavanje kazne koju mu je izrekao Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). Jelisić je prva osoba koja je prebačena na izdržavanje kazne u Italiji.

Izovri : HAG( IT-95-10-A), Svjedoci Genocida – Fadil Redžić – Logor Luka Brčko

Odgovori