Dana 22. studenog 1971. godine,
Točno u podne u velikoj dvorani Studentskoga centra počinje zbor hrvatskih sveučilištaraca na kojemu
potpredsjednik Saveza studenata Hrvatske Goran Dodig poziva studente da stupe u štrajk zbog odugovlačenja rješenja deviznoga, bankarskoga i vanjsko-trgovinskog sustava. Oko tri tisuće
nazočnih sveučilištaraca dugotrajnom aklamacijom prihvaća taj prijedlog. U 19 sati istoga dana u ABK kabinetu održava se Plenum Saveza studenata Zagreba. Četrdeset osam predstavnika studentskih organizacija iz Zagreba izjašnjava se za obustavu rada na Hrvatskom sveučilištu. Predstavnici Zavičajnog kluba Rusina-Ukrajinaca podržavaju tu odluku i naglašavaju da je Hrvatska njihova domovina. Za štrajk na Hrvatskom sveučilištu izjašnjavaju se i predstavnici Zavičajnoga kluba Makedonaca, te predstavnici zavičajnoga kluba studenata s Kosova, koji izjavljuju da su ponosni što pripadaju hrvatskom sveučilišnom pokretu. Odluku Plenuma
pozdravlja i ljubljanski sveučilištarac Tome Remc, ĉlan Koordinacionog odbora Udruženja saveza studenata Jugoslavije.
Odmah slijedeći dan, 23. studenog, na mnogim fakultetima održavaju se zborovi, formiraju se štrajkaški odbori i straže. Stižu podrške. Radnici Rade Končara i Nikole Tesle odbijaju osuditi štrajk hrvatskih sveučilištaraca. Daju mu podršku. Sindikalna podružnica komunalnog poduzeća Čistoća u znak solidarnosti dodjeljuje hrvatskim sveučilištarcima novčanu pomoć.
Dekani fakulteta sa sjedištem u Zagrebu i kolegij Hrvatskog sveučilišta solidariziraju se sa studentima.
U srijedu, 24. studenog, na sjednici koordinacionog odbora Saveza studenata Hrvatske i predstavnika fakultetskih odbora zaključeno je da se više ne održavaju zborovi po fakultetima nego da se svakodnevno održava javna tribina u ABK kabinetu Hrvatskog sveučilišta.
Stižu vijesti o zapljeni zajedničkog proglasa Zavičajnih klubova studenata Hrvatskog sveučilišta.
Slijedeći dan, 25. studenog, u Splitu je održan plenum Saveza studenata Splita na kojem se okupilo više od tisuću splitskih sveučilištaraca. Plenum SSS dao je punu podršku zaključcima plenuma SSZ i SSH. U Zadru je također obustavljena nastava.
U Rijeci se skupljaju potpisi za peticiju radi dobivanja dvorane u kojoj bi riječki sveučilištarci održali svoj zbor.
Predstavništvo Saveza studenata Dubrovnika dalo podršku plenumu SSZ i SSH.
Dr. Marijan Hanžeković u ABK kabinetu održao predavanje o deviznom sustavu.
U petak, 26. studenog, osmorica članova Fakultetskog odbora Medicinskog fakulteta u Zagrebu na čelu s tajnikom Saveza studenata Hrvatske Josipom Mičijom uputili poziv na obustavu štrajka. Po studentskim domovima izlijepljeni plakati protiv štrajkolomaca. Koordinacioni odbor SSZ izdao je saopćenje u kojem se između ostalog kaže: 24. studenoga 1971. održan je na Medicinskom fakultetu Veliki zbor u nazočnosti 1800 studenata medicine gdje je jednoglasno odlučeno da studenti medicine svjesno ulaze u štrajk do 4. prosinca kad će se na zakazanom zboru raspravljati o daljnjem vidu djelovanja.
Izašao je izvanredni broj Studentskog lista. U uvodniku pod naslovom Štrajk predsjednik Saveza studenata Zagreba Dražen Budiša piše: Ovaj naš čin zahtijevao je minimum ljudskog dostojanstva koji smo mi studenti uza sva degradiranja moralnih vrijednosti u našoj društvenopolitičkoj praksi ipak uspjeli sačuvati.
Šire se dezinformacije, ali štrajk se nastavlja bez ikakvih incidenata.
Dr. Hrvoje Šošić održao u ABK kabinetu predavanje: Devizni vanjsko-trgovinski i bankarski sustav.
Izašao izvanredni broj Hrvatskog sveučilišta.
Dekani fakulteta sa sjedištem u Zagrebu, članovi kolegija Hrvatskog sveučilišta, predstavnici fakultetskih odbora i predsjedništvo Saveza studenata Zagreba i Hrvatske održavaju zajednički sastanak na kojem potvrđuju svoje prijašnje odluke.
Subota, 27. studenoga 1971.
Zagrebački srednjoškolci iz gimnazije Vladimir Vitasović daju podršku hrvatskim sveučilištarcima.
Stiže podrška i od sindikalne podružnice Hidroprojekta.
Sveučilišni komitet SKH održava sjednicu s koje poručuje komunistima i sveučilišnoj javnosti da se energično založe da odmah nakon praznika Dana Republike započne redovna nastava i svi oblici rada na Sveučilištu.
Dr. Drago Gamulin u ABK kabinetu održao predavanje: Napredni studentski projekti prije Drugog svjetskog rata.
Nedjelja, 28. studenoga 1971.
U velikoj dvorani Studentskog centra održana svečana akademija u čast Dana Republike.
Nepoznate osobe lijepe plakate s pozivom na obustavu štrajka.
Predsjednica Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske dr. Slavka Dabčević-Kučar obavila razgovor s rukovodiocima i urednicima Radio-televizije Zagreb u kojem je izložila svoja razmišljanja o pokretu hrvatskih sveučilištaraca i njihovoj odluci o štrajku.
Ponedjeljak, 29. studenog 1971.
U prostorijama Predsjedništva Saveza studenata Zagreba i Hrvatske vlada svečano raspoloženje
Još uvijek se pojavljuju plakati s pozivom na obustavu štrajka koje sveučilištarci premazuju i prekrivaju svojim plakatima s pozivom na štrajk.
Na zagrebačkim ulicama se prodaje Informativni pregled informativne službe CK SKH u kojem se iznose stajališta o događajima na Hrvatskom sveučilištu.
Pristižu delegati iz raznih hrvatskih visokoškolskih centara na plenum Saveza studenata Hrvatske, koji je zakazan za utorak, 30. studenoga. Delegati iz Splita pjevaju štrajkašku himnu koju su osmislili tijekom prvog dana obustave nastave u svom gradu.
Utorak, 30. studenoga 1971.
Plenum Saveza studenata Hrvatske počinje s radom u 15 sati u prostorijama Elektrotehničkog fakulteta. Nakon glasovanja, odlučeno je da se održi zatvoreni plenum bez nazočnosti novinara i ostalog općinstva. Plenum je završio s radom nešto iza 22 sata.
Neposredno nakon završetka plenuma SSH održana je sjednica Predsjedništva Saveza studenata Zagreba i predstavnika Fakultetskih odbora Saveza studenata sa sjedištem u Zagrebu.
Srijeda, 1. prosinca 1971.
Štrajk hrvatskih sveučilištaraca u Zagrebu i dalje traje na svim fakultetima.
Sekretar Saveza komunista na Pravnom fakultetu, Smiljko Soko, kroz sporedna vrata i podrum uvodi u zgradu Pravnog fakulteta tridesetak štrajkolomaca. Istodobno u zgradu ulazi isti broj štrajkaša. Nastava se ne održava. Bez ikakvih incidenata otpočinje diskusija kojom rukovodi izaslanik CK SKH i urednik VUS-a Nada Krmpotić.
Na odsjeku anatomije Medicinskog fakulteta održava se nastava za osam štrajkolomaca.
Nepoznate osobe slijede nadziratelje štrajkaških straža i razbijaju stakla na Ekonomskom fakultetu.
Kako je hrvatsko proljeće remetilo stajališta i interese centralističkih i unitarističkih krugova, upravo su iz tih krugova dolazili pritisci na Josipa Broza Tita da zaustavi taj nacionalno-politički pokret u Hrvatskoj. Josip Broz Tito ubrzo se odlučio na radikalnije poteze, odnosno, odlučio je prekinuti val nacionalnoga zanosa koji zahvatio gotovo sve segmente društva. I u redovima hrvatskih komunista bilo je protivnika hrvatskog proljeća, a najviše se istaknuo Vladimir Bakarić. Između ostaloga, ta je činjenica olakšala Titov naumljeni politički udar protiv dijela hrvatskih komunista koji su se istaknuli u djelatnostima u hrvatskom proljeću.
Tito je najprije u Karađorđevu sazvao sastanak Izvršnog komiteta CK SK Hrvatske za 30. studenoga i 1. prosinca te sjednicu Predsjedništva CK SK Jugoslavije za 1. i 2. prosinca 1971. godine. Hrvatski su političari, imajući u rukama poziv na sjednicu predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije u Karađorđevu, očajno molili studente neka prekinu štrajk kako bi u Karađorđevu mogli dokazati da vladaju situacijom. No studenti su to odbili te su pristali da će štrajkati do 2. prosinca, a potom će odlučiti hoće li nastaviti.
Nekoliko dana kasnije, 12. prosinca 1971. godine, na održanoj sjednici CK SK Hrvatske pročitane su i prihvaćene ostavke Savke Dabĉević – Kuĉar i Pere Pirkera te je primljena i informacija o ostavci Mike Tripala. A prije ili poslije Karađorđeva smijenjeni su brojni sudionici hrvatskog proljeća.
Nakon održane sjednice u Karađorđevu, cijelo je uredništvo Hrvatskog tjednika podnijelo ostavku Upravnom odboru Matice hrvatske. Milovan Baletić u svojoj je knjizi Hrvatska simultanka: prosinac sedamdeset prve istaknuo kako Hrvatski tjednik nije zabranjen, kako se često znalo isticati, već je jednostavno prestao izlaziti, naprosto više nije tiskan. Uslijedile su premetačine po stanovima i tajna uhićenja. Zatvoreno je gotovo cjelokupno studentsko rukovodstvo, s Draženom Budišom, Goranom Dodigom te Ivanom Zvonimirom Čičkom na čelu. Tako je, uslijed političkih progona, u prosincu prekinuta i Bušićeva suradnja u Hrvatskom
tjedniku. Bez naloga za uhićenje uhićen je 12. prosinca 1971. godine, u 10,30 sati, na kupalištu u
Nazorovoj ulici.
Koliko je brutalno bilo Bušićevo uhićenje i sam je posvjedočio: u noći između 11. i 12. prosinca zatvoreni su studentski vođe: Draţen Budiša, Ivan Zvonimir Ĉiĉak, Ferdo Bušić, Goran Dodig i još neki. Mene su ĉitav dan 11. prosinca (bila je subota) pratili, ali sam im zametnuo trag negdje oko osam sati naveĉer u Klaićevoj ulici. Uhitili su me sutradan ujutro u javnom kupalištu, na očigled pedeset ljudi (stanovao sam u jednom slikarskom ateljeu, koji nije imao ni WC, a kamoli kupaonicu). Tamo su četvorica skočila na mene. Pitali su me gdje mi je pištolj,
gdje su mi bombe, a sva ĉetvorica su me drţala za ruke i noge, tako da se nisam mogao maknuti,
Osobito su se bojali polobinilske vrećice u kojoj sam imao rublje. Po deseti put su vadili iz nje rublje i prevrtali ga, i opet nisu vjerovali da je to samo rublje.
Više od 2000 ljudi je uhićeno i osuđeno na kraću ili dugogodišnju robiju. Progon je nastavljen godinama kasnije, tako da su najistaknutiji intelektualci i domoljubi osuđivani na dugogodišnje zatvorske kazne kao: Dražen Budiša, Ante Paradžik, Ljerka Mintas Hodak, Ivan Zvonimir Čičak, Marko Veselica, Franjo Tuđman, Vlado Gotovac, Goran Dodig, Ferdo Bušić, Šime Đodan, Vlatko Pavletić i brojni drugi.
Izvor : Zapisi Brune Bušića
