Moramo zaustaviti iseljavanje iz Hrvatske i ozbiljno pokušati vratiti naše obitelji koje su napustile državu zbog plaća u zapadnim zemljama Europe. Na Zavodu za zapošljavanje prošle godine imali smo 100.000 stranaca”, naglasio je Stjepan Šterc.”
Stjepan Šterc rođen je 1953. godine u Desnoj Martinskoj Vesi, osnovnu školu i I gimnaziju završava u Zagrebu, kao i studij geografije 1979. godine. Za asistenta na Geografskom odsjeku PMF-a izabran je 1980. godine i vodio vježbe iz „Demogeografije”, a samostalno kolegije Geografske grafičke metode i Statistiku za geografe. Magistrirao je 1987., a doktorirao 2012. godine. Od 1991. do 2003. godine radio je u Vladi RH, Ministarstvu vanjskih poslova te bio pomoćnik ministra razvitka i obnove i obrane. Jedan je od osnivača Instituta Ivo Pilar, Hrvatskih studija i časopisa Društvena istraživanja (sve iz Zagreba) i jedan od autora „Nacionalnog programa demografskog razvitka Republike Hrvatske”, „Zakona o otocima”, „Studije o razvitku područja posebne državne skrbi” itd. te bio član Vijeća za demografski razvitak RH, član Savjeta za prostorni razvoj RH, član Predsjedničkog vijeća, član Povjerenstva za sukcesiju Vlade RH i bio svjedok u Hagu u obrani hrvatskih generala. Predavao je na Hrvatskim studijima, a danas predaje na Ratnoj školi i Geografskom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu kolegije Uvod u geografiju, Demogeografiju, Stanovništvo Hrvatske, Teorijsku geografiju, Historijsku geografiju Hrvatske i Uvod u istraživački rad. Objavio je 40-tak znanstvenih radova, 19 studija i elaborata i 39 stručna rada. Sudjelovao je s izlaganjima na 35 znanstvenih skupova, održao 16 predavanja na seminarima i 53 javnih predavanja na tribinama i okruglim stolovima te objavio 2 sveučilišna udžbenika. Bio je mentor u 152 završnih studentskih (diplomskih i prvostupničkih) radova i sudionik je brojnih tv i radio emisija, intervjua i rasprava vezanih za geografski predmet interesa i općenito za istraživanja stanovništva i prostora.
Migrantska politika u zemljama EU-a mogla bi se ponovno aktualizirati uoči izbora za Europski parlament. Osim toga sve veća politička nesigurnost i prevrati u afričkim zemljama od Nigera do Gabona mogla bi pokrenuti nove migrantske valove upravo prema Europi. O ‘planskim migracijama u Studiju 4, (HRT) govorio je Stjepan Šterc, stručnjak za demografska pitanja.
Kad se rade ozbiljnije analize i kad se vidi dnevni priliv migranata prema Italiji vidi se da cijela Europa ima velike potrebe za radnom snagom. To je posljedica dugogodišnjeg mirnog promatranja demografskih nepravilnosti koje su zahvatile Europu. Sad je došlo do toga da veliki broj djelatnosti nema radne snage, a ona se dohvaća kroz stihijsku i kroz prisilnu migraciju, kazao je Šterc.
Naglasio je kako bi se radna snaga trebala dohvaćati kroz ‘plansku migraciju’. Siguran je da će u budućnosti prema migrantskoj problematici morati odnositi racionalno. Neke europske države, dodao je – već su najavile da će tome pristupiti znanstvenoga temelju projekcija, a ne na temelju političkog osjećaja.
Govoreći o najavama ‘tri D’ (dekarbonizacija, demografija i digitalizacija) koju najavljuju europski čelnici i hrvatski premijer Šterc je kazao kako se radi o ‘SF varijanti’.
– Stvarnost oko nas je izrazito negativna, i demografski i što se tiče migracija. Ta tema nije politički interes jer iz nje nitko nema posebni financijski interes. Taj novac mora se izdvajati da bi se stabilizirala cijela situacija. Mislim da će se slijedeća vlada morati tu problematiku staviti na prvo mjesto, smatra Šterc.
– Migracije, iseljavanja, naročito ona stihijska – ugrožavaju nacionalnu sigurnost, naglasio je.
– Afričko stanovništvo raste eksponencijalnom stopom. I još imamo i političku, i gospodarsku, i opću nestabilnost. Migracijski potencijal samo u sjevernoj Africi, jugozapadnoj Aziji je gotovo 70 milijuna ljudi. Potpuno je logično da oni gravitiraju sjeverno od Sredozemlja – prema Europi. Ako se to ne postavi racionalno, planski i na temelju zakonske logike, pritisak na Europu će biti kao u 2015., tvrdi Šterc.
Upitao je: “Tko će zaustaviti te silne valove koji će sigurno krenuti?.” Iznio je podatak da krijumčari usmjeravaju najviše migranata prema Europi i godišnje ‘zarađuju’ oko 9 milijardi eura.
Mi imamo veliki demografski potencijal u iseljeništvu, on je veći nego u domicilnom prostoru i to je naš temelj za pravo opstanka i budućeg razvoja. I mi moramo napraviti apsolutno sve što je moguće da se kroz poticajne modele ti ljudi funkcionalno uključe u društveni, politički, gospodarski, financijski i akademski život u Hrvatskoj. I mi ćemo opstati. To mora biti temeljni ključni pristup. Ja bih čak predložio – Hrvatska mora promijeniti četiri modela irski, izraelski, mađarski i slovenski vezano za demografsku i imigracijsku problematiku, zaključio je Šterc.
Izvor: HRT/Studio 4
