Schindler je u svom životu prošao kroz 3 faze: prva je bila ta u kojoj ga je interesirao samo novac, druga je bila ta u kojoj je želio zaraditi novac, spasiti svoje radnike i spasiti sebe i na koncu treća u kojoj je shvatio da ne može ostvariti sve tri stvari, nego da se mora odlučiti za jednu od te tri – Oskar Schindler se odlučio za najbolju od te tri, odlučio se za spašavanje svojih radnika.
Oskar Schindler spasio je oko 1.200 Židova pod budnim okom nekih od najubojitijih nacista u Poljskoj.
Oskar Schindler rođen je 28. travnja 1908. u češkom gradiću Zwittau-Brinnlitz. Otac mu se zvao Hans Schindler, majka Franziska (rođena Luser). Rođen je u bogatoj katoličkoj obitelji koja je za vrijeme velike depresije 1930-ih bankrotirala. Schindler se tada pridružio NSDAP-u. Kada je Oskar imao 27 godina, njegovi roditelji su se razveli. Oskar je imao jako prisnu vezu sa svojom sestrom Elfride.
Dana 6. ožujka 1928. Oskar se oženio s Emilie Pelzl (22. listopada 1907. – 5. listopada 2001.), kćeri Josefa i Marie Pelzl. U braku nisu imali djece.
Godine 1938. Schindler je bio stacioniran u Čehoslovačkoj kao agent njemačke vojne obavještajne službe koja je prikupljala informacije prije planirane njemačke invazije. Schindlera je uhitila češka protuobavještajna jedinica, zatvorila i mučila. Nakon toga je pušten na slobodu nakon Minhenske konferencije, koja je Njemačkoj omogućila pripojenje područja Čehoslovačke, pa je tako pošteđen dugotrajne zatvorske kazne. Očito je nastavio svoju aktivnost u vojnoj obavještajnoj službi, koja će mu kasnije dobro služiti
Nakon Njemačke invazije na Poljsku 1939., Schindler je dobio vlasništvo nad tvornicom u Krakovu koja je bila u vlasništvu Natana Wurzela.
Schindler je, po Wurzelovom savjetu, tvornicu preimenovao u Deutsche Emaillewaren-Fabrik ili DEF da bi proizvodio emajlirano posuđe. Pridobio je oko 1300 Židovskih robovskih radnika uz pomoć svog Židovskog računovođe Itzhaka Sterna.
U početku rada u tvornici Schindler je bio motiviran velikom zaradom, no kasnije je štitio svoje radnike tvrdeći da su nesposobni i hendikepirani radnici nužni u njegovoj tvornici.
Kada bi Nijemci ozlijedili njegove radnike, Schindler bi odmah ulagao prigovore vladi. Schindler je tijekom rata uhićen tri puta. Prvi put zbog toga što je poljubio mladu Židovku u obraz, a drugi put ga je uhitio Gestapo i to zbog aktivnosti na crnom tržištu. Danas je poznato da je Schindler bio agent Abwehra ( obavještajna služba Vrhovnog zapovjedništva oružanih snaga nacističke Njemačke i zajedno s Reichssicherheitshauptamt (RSHA) najznačajniji faktor obavještajno-sigurnosnog sistema Trećeg Reicha).
Jedne prilike 1942. godine. Schindler je prisustvovao odvođenju Židova iz geta u koncentracijski logor. Schindler je bio užasnut brojkom ubijenih Židova koji su radili u njegovoj tvornici.
Schindler je skrenuo sa svog puta obogaćivanja da bi spasio Židove koji su radili u DEF-u, često koristeći svoj legendarni šarm i laskavu osobnost kako bi izvukao svoje radnike iz neprilika. Jednom, kaže autor Eric Silver u Knjizi pravednika: “Dva gestapovca došla su u njegov ured i tražila da preda petočlanu Židovsku obitelj koja je kupila krivotvorene poljske dokumente.”. Schindler je rekao “dva pijana Gestapovca otplesala su iz mog ureda bez njihovih zatvorenika i bez inkriminirajućih dokumenata koje su zatražili.”. Schindler je navodno i krijumčario djecu iz geta i slao ih poljskim časnim sestrama, koje su ih ili sakrivale od nacista ili su tvrdile da su kršćanska siročad. Dogovorio se s Amonom Göthom, zapovjednikom Płaszówa, da se 900 Židova prebaci u jedan tvornički prostor gdje bi bili relativno sigurni od pustošenja njemačkih vojnika.
Godine 1964. Schindler je odlikovan u izraelovom Yad Vashem memorialu za Holokaust kao Pravednik među narodima. Tu nagradu Židovska država dodjeljuje iznimno rijetko, a kada je dodijeli dobiju ju uglavnom Goi. U ono vrijeme Schindler je bio tek 3. kršćanin koji je dobio to priznanje, čak je dobio čast da posadi drvo u Aveniji pravednika.
Nakon rata Oskar je emigrirao u Argentinu. Bankrotirao je i vratio se u Njemačku 1958. gdje je vodio nekoliko propalih i neuspješnih poslova. Oskar se smjestio u Frankfurtu na Majni u ulici Am Hauptbahnhof Nr. 4 i pokušao – ponovno uz pomoć židovske organizacije – osnovati tvornicu cementa. Posao je propao 1961. Njegov poslovni partner otkazao je njihovo partnerstvo uz riječi: “…sada je jasno da si ti prijatelj Židova i više neću surađivati s tobom…“
Oskar Schindler je umro 9. listopada 1974. u 66. godini života u mjestu Hildesheim. Pokopan je na katoličkom groblju na brdu Sion u Jeruzalemu.
Nitko zapravo ne zna koji su bili Schindlerovi motivi. No, citiramo njegovu rečenicu:
“Znao sam ljude koji su radili za mene…Kad znaš ljude moraš se prema njima odnositi kao prema ljudskim bićima”.
Ova niže fotografija je prva stranica Schindlerove liste koja otkriva ključni trenutak u životima židovskih radnika koji su bili ne samo traženi od Osckara Schindlera, već su mu i dodijeljeni.
Schindlerova lista je pokazuje zajednički napor Shindlera i drugih da spase ove pojedince iz sigurne nacističke smrti u koncetracijskim logorima, ilustrirajući trijumf humanosti i suosjećajnosti nad mržnjom i tiranijom.
Ova stranica Schindlerove liste popisa bilježi trenutak kada su te židovske radnike osobno odabrali Schindler i njegovi povjerljivi pomoćnici, nudeći im tračak nade usred tame.
Lista je postala simbol preživljavanja i put za bijeg od nehumane sudbine koja je čekala milijune,
U njoj se nalaze imena onih čiji će životi biti pošteđeni.
