Bivši vođa vojske bosanskih Srba, a nakon što je UN u lipnju 2021. godine , sud za ratne zločine potvrdio osuđujuću presudu, osuđen na doživotni zatvor zbog genocida i drugih ratnih zločina.
Ratko Mladić, rođen je 12. ožujka 1942. godine u Kalnoviku, Jugoslavija (sada Bosna i Hercegovina), od oca Nedja i majke Stane . Supruga Bosiljka i djeca Darko i Ana.
Na vojnoj akademiji diplomirao je 1965. godine te se iste godine pridružuje komunističkoj partiji. Službovao je u Makedoniji (Kumanovo, Skoplje, Štip), te kasnije u Prištini.
Početkom rata, zapovjednik je jugoslavenskih snaga u Hrvatskoj, a 92. godine postaje zapovjednik vojske bosanskih Srba, iste godine i predvodi opsadu Sarajeva.
Po Mladićevim zapovjedništvom u rujnu 1991. 50 tenkova napalo je grad na Šibenik. Uništeno je Kijevo, Vrlika, zaleđe Šibenika i Zadra. Zapovijedao je topničkim napadima na gradove Šibenik, Zadar i Sinj.
- Jugoslavenska narodna armija pomogla je pobunjenim Srbima 18. studenog 1991. pri Pokolju u Škabrnji.
- Srpske snage predvođene Ratkom Mladićem su 17. rujna 1991. godine okupirale i zauzele branu Peruća. 28. siječnja 1993. minirana je s 30 tona eksploziva pri najvećem zabilježenom vodostaju prilikom oslobodilačke Operacije Peruća pri povlačenju agresora.
U Srpnju 1995. godine Mladić predvodi napad na Srebrenicu u kojem je ubijeno oko 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka.
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY), 16. studenog 1995. godine podignuo je optužnicu protiv Mladića. Osam mjeseci poslije, za njegovo uhićenje raspisuje se međunarodna tjeralica. Od 1996 – 2001. godine Mladić se, pod zaštitom predsjednika Slobodana Miloševića, skriva se u Beogradu, a tako i nakon uhićenja Miloševića 2001. U listopadu 2007. godine Srbijanski dužnosnici nude milion eura za informacije koje bi dovele do uhićenja Mladića, i četiru godine poslije, 26. svibnja 2011., Mladić je uhićen u Srbiji.
Iako je nosio dva pištolja, predao se bez borbe. Potom je izručen na suđenje u Nizozemskoj.
U pripremnom suđenju, 4. srpnja 2011. godine, Mladić odbija izjasniti se o krivnji na suđenju za ratne zločine, zahtijevajući nove odvjetnike i govoreći preko suca dok ne bude smijenjen sa suda.
“Ne dopuštate mi da dišem”, izjavio je Mladić prije nego što mu je sudac Alphons Orie naredio da ga se ukloni sa suda
Želio bih dobiti ono što ste upravo pročitali, ove odvratne optužbe iznesene protiv mene”, kazao je Mladić, nakon što je sudac izrecitirao optužbe protiv njega. “Želim ovo dobro pročitati, dobro razmisliti zajedno sa svojim odvjetnicima, jer mi treba više od mjesec dana za ove monstruozne riječi, one koje nikada prije nisam čuo.”.
Dana 16. svibnja 2012. godine, počinje suđenje a optužen je po dvije točke optužnice za genocid, devet zločina protiv čovječnosti i ratne zločine. Dana 28. siječnja 2014., Odbija svjedočiti na suđenju za genovid bivšem vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću i osuđuje sud ICTY-a kao “sotonski “. Iste godine 23. listopada, Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju najavljuje da će sud saslušati detalje o masovnoj grobnici za koju istražitelji vjeruju da je povezana s Mladićem. 7. prosinca 2016., tijekom završnih riječi, tužitelj predlaže doživotnu zatvorsku kaznu za Mladića.
Tjedan dana poslije, 15. prosinca 2016 suđenje Mladiću je završeno. Trojica sudaca UN-a počinju vijećati o njegovoj sudbini. Tek 22. studenog 2017. godine, Mladić je osuđen na doživotni zatvor, za genocid i zločin protiv čovječnosti.
Prilikom izricanja presude, u jednom trenutku Ratko je Mladić ustao i vikao “Laž, laž” te psovao zbog čega je glavni sudac Orie zamolio stražare da ga izvedu iz sudnice. Ostatak presude proveo je u zasebnoj prostoriji, gdje je preko zaslona pratio čitanje zaključaka.
Nakon što se Mladić 22. ožujka 2018. godine žalio na presudu, 25 kolovozu 2020.godine., žalbeno ročište je održano.
Od 8. lipnja 2021. godine Sud UN-a potvrdio je Mladićevu osuđujuću presudu i doživotnu zatvorsku kaznu.
Mladićev sin Darko, ispričao je za nekoliko medija u Srbiji i BiH, još prošle godine, kako njegov otac boluje od “upale pluća, nakupljanja tekućine u plućima i zatajenja srca”.
Više od 200.000 Muslimana i Hrvata poginulo je u sukobu 1992-95. u BiH .
