Srpske snage predvođene ratnim zločincem Ratkom Mladićem su 17. rujna 1991. godine okupirale i zauzele branu Peruća prijeteći njenim miniranjem i urušavanjem. Dolaskom snaga UNPROFOR-a i njegovim preuzimanjem tzv. „ružičaste zone” protivničke snage su se povukle 10 km od crte razdvajanja, a pripadnici UN-a rasporedili su se na samoj hidroelektrani što je smanjilo opasnost od neprijateljskog djelovanja i prijetnji urušavanjem brane.
Pri završetku operacije Maslenica, provedena je oslobodilačka akcija HV-a na brani Peruća čime je otklonjena prijetnja srpske vojske o rušenju brane i potapanju brojnih naselja u doljnem toku Cetine što bi ugrozilo desetke tisuća ljudskih života i imovine građana.
Izvidnici HV-a uočili su grupiranje neprijateljskih snaga u selima Potravlje i Satrić, nakon čega se odmah izdala zapovijed o podizanju vojne spremnosti na najvišu razinu i pripremi za vojna djelovanja.
Tijekom popodneva 27. siječnja 1993. godine srpske paravojne snage grupiraju se u selima Potravlje i Satrić, te oko 16:00 sati upadaju na prostor Peruće, odakle protjeruju kenijske snage UNPROFOR-a i preuzimaju položaje na Alebića kuli. Potom su srušili most koji je bio sastavni dio brane s konačnom namjerom da s 30 tona eksploziva miniraju i sruše cijelu branu kako bi vodenim valom (460 do 500 milijuna prostornih metara) potopili sve što se nalazi u donjem toku rijeke Cetine. Snage HV-a koje su bile raspoređene na tom području tijekom večeri su se organizirale
Iznad tih jalovih aktivnosti uzdigao se kraljevski marinac, pukovnik Mark Nicholas Gray iz Velike Britanije, koji je bio u sastavu UNPROFOR-a, međunarodnih snaga pristiglih u Hrvatsku kako bi se zaustavio rasplamsali rat i uspostavom svojevrsne tampon zone osigurao prostor diplomatima. Grey se, potvrdit će se na dan miniranja brane, dokazao kao istinski junak, najzaslužniji za to što srpski zločinci nisu uspjeli srušiti branu kako su zamislili i izazvati nizvodni potop biblijskih razmjera.
Još dok su Srbi bili na brani, u kolovozu 1992. godine, pukovnik Grey je oborio preljevnu ustavu tako da se iz prepune akumulacije voda iz jezera počela izlijevati u Cetinu. Kada je drugog dana ponovno došao na branu, vidio je da su Srbi, korištenjem mehanizma za ručno dizanje, jer zbog prekida opskrbe električnom energijom nisu mogli koristiti hidraulični uređaj, uspjeli podići preljevnu ustavu i zaustaviti smanjenje vodostaja jezera.
Uz neznatna pojačanja pristigla tijekom noći, ujutro 28. siječnja snage HV-a sprječavaju neprijateljski pokušaj pješačkog proboja prema Biteliću. U 10:15 sati srpske snage aktiviraju eksploziv postavljen u nadzornoj galeriji brane namjeravajući njenim rušenjem stvoriti veliki vodeni val. Naboji su eksplodirali ali brana unatoč teškim oštećenjima nije popustila što je spriječilo katastrofu velikih razmjera. Odmah nakon detonacije postrojbe HV-a su krenule u napadna djelovanja i ubrzo su ovladale kompletnim područjem oko brane Peruća, te izbile na planiranu crtu: Umac – Gornji Kunci – Babića brig.
Po dostignutoj crti brzom i učinkovitom dvodnevnom intervencijom utvrđivanja i sanacije oštećenja brane Peruća sa svim snagama, spriječena je katastrofa koju bi prouzročilo izlijevanje vodenog vala iz Peručkog jezera.
Suđenje :
Na Županijskom sudu u Splitu pod predsjedanjem suca Dinka Mešina započelo je ponovno suđenje u kaznenom postupku protiv opt. Borslava Đukića.
Podsjećamo, Vrhovni sud je u prosincu 2019. godine ukinuo prvostupanjsku presudu i predmet vratio na ponovni postupak pred posve izmijenjeno prvostupanjsko vijeće.
Dana 06. prosinca 2019. na Vrhovnom sudu održana je javna sjednica u kaznenom postupku protiv opt.Borislava Đukića, koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela obnašao dužnosti zapovjednika tzv. 221. motorizirane brigade 9. kninskog korpusa Jugoslavenske narodne armije,
Sudac izvjestitelj Zdenko Konjić, obavijestio je prisutne da je sud po službenoj dužnosti zbog nekoliko apsolutno bitnih povreda odredaba Zakona o kaznenom postupku, ukinuo prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Splitu te predmet vratio na prvostupanjski sud radi ponovnog odlučivanja.
Obrazlažući sumarno odluku suda, naveo je da za odlučne činjenice, prvostupanjski sud nije dao jasne i nedvojbene razloge dok za neke odlučne činjenice nije niti naveo razloge.
Nadalje, prvostupanjska presuda se zasniva na nezakonitim dokazima koji su se trebali izuzeti iz spisa kaznenog predmeta.
Vijeće Vrhovnog suda:
Miroslav Sovanj, predsjednik
Zdenko Konjić, sudac izvjestitelj
Ranko Marijan, član
Ratko Scekic, član
Perica Rosandic, član
Optužba:
Gordana Haramina Hranilović, zamjenica Glavnog državnog odvjetnika
Obrana:
Branitelj Željko Ostoja, odvjetnik iz Splita
Tijek prijašnjeg postupka:
Dana 23.11.2018. na Županijskom sudu u Splitu opt. Borislavu Đukiću, umirovljenmom generalu JNA, zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, izvršenom izdavanjem zapovijedi za aktiviranjem 30 tona eksploziva kojim je urušena brana Peruća, izrečena je zatvorska kazna u trajanju od devet godina. Optuženik je uhićen u Tivtu, Crna Gora. Nakon izručenja Hrvatskoj sporeveden je u istražni zatvor gdje je i dočekao nepravomoćnu presudu.
Tijekom suđenja je dokazano da je 1993. godine kao zapovjednik 221. motorizirane brigade 9. kninskog korpusa JNA i svih pograničnih jedinica srpske paravojske (tzv. milicije vojske SAO krajine), kao podređeni Ratku Mladiću i Mili Novakoviću, zapovijedio aktiviranje 30 tona ekpoloziva kojim je urušena i oštećena brana Peruća.
To je prouzročilo ukupnu štetu Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) od oko 130 milijuna kuna. Naime, izravna je šteta bila 90 milijuna kuna, dok je na sanaciju brane potrošeno 10 milijuna tadašnjih njemačkih maraka. Optuženiku je presudom naložena naknada prouzročene materijalne štete.
Suđenje je započelo 13. srpnja 2016.
Predstoji izvođenje personalnih dokaza obrane.
Pritvor protiv optuženika određen je rješenjem Županijskog suda u Splitu u listopadu 1995. te su raspisane tjeralice (tuzemna i međunarodna). Županijsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je protiv optuženika optužnicu broj KT-27/93 od 13. prosinca 1995. tereteći ga za počinjenje kaznenog djela iz članka 120. stavka 1. i 2. u vezi s člankom 20. OKZ RH.
Optuženik je 18. srpnja 2015. uhićen u Crnoj Gori na temelju međunarodne tjeralice i 23. veljače 2016. izručen je Republici Hrvatskoj. U istražnom zatvoru je od 08. ožujka 2016. na temelju više rješenja o određivanju odnosno produljenju pritvora po zakonskoj osnovi za određivanje istražnog zatvora iz članka 123. stavka 1. toč. 1. ZKP-a/08.
Prvostupanjskom presudom Županijskog suda u Splitu od 7. prosinca 2020. broj K-Rz-1/2020. optuženi Borislav Đukić proglašen je krivim zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120. stavka 2. OKZ RH te je, na temelju članka 120. stavka 1. OKZ RH, osuđen na kaznu zatvora u trajanju od deset godina.
Pri izricanju prvostupanjske presude optuženiku je, s obzirom na visinu izrečene kazne zatvora, istražni zatvor produljen iz osnove u članku 123. stavku 2. ZKP/08., kao obligatorni istražni zatvor.
Na sjednici drugostupanjskog vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske razmatrane su žalbe državnog odvjetnika i optuženog Borislava Đukića podnesene protiv navedene prvostupanjske presude te je prvostupanjska presuda ukinuta i predmet upućen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
Na temelju članka 484. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku (,,Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. – dalje: ZKP/08.), Vrhovni sud RH ukinuo je istražni zatvor protiv optuženog Borislava Đukića te je isti odmah pušten na slobodu.
