Pokolj u Kostrićima 1991.

Na današnji dan 1991. godine, velikosrpske postrojbe počinile su ratni zločin nad civilima u mjestu Kostrićima ( Sisačko-moslavačka) .

Samo tri dana prije pada Vukovara, na današnji dan prije 33. godine, srpske paravojne postrojbe ubile su 16 stanovnika sela Kostrići kraj Hrvatske Kostajnice u Sisačko-moslavačkoj županiji. Od tih 16., bilo je devet žena i sedam muškaraca. Od toga je devet žrtava bilo starije od 60 godina. Svi su ubijeni u svojim kućama ili neposredno pored svog doma.

Nekadašnji vozač cisterne u petrinjskom Slavijatransu Stevo Borojević zvani Gadafi, zapovijedao je srpskom paravojnom jedinicom “Kaline” ( zamjenik mu je bio Ilija Čizmić), koja je pobila sve mještane sela Kostrići, kako su Srbi znali reći, pravo “Ustaško” selo. Ista formacija pod komandom istog zapovjednika, mjesec dana ranije izvršila je pokolj nad zarobljenicima ( petero policajaca i dva civila) u selu Volinje. Također, “čistili” su po Banovini gdje god su mogli. Niti selo Baćinu, “Kaline” nisu zaobišli, pa su i tamo izvršili pokolj nad 56 civila u Baćinu. Spomenuta srpska paravojna postrojba odgovorna je i za likvidaciju dva ruska novinara 1. rujna 1991. godine.

Današnji dan, prije 33 godine ostao je u tužnom sjećanju mnogima, ne samo obitelji, nego i okolice, zaselaka, sela i gradova. U tom gnusnom zločinu, “Kaline” su ubili i dvojicu braće, Tomislava koji je imao samo dvije godine i dvije godine starijeg brata Darija. Kome su oni što učinili ? I kako su mogli ? Ali odred smrti, pod komadom Gadafia i Zeca, očito su u očima te dvoje nevine djece vidjeli “duhove Ustaša” .

Ubojice su zločin proslavile u svojoj bazi, u partizanskome Spomen-domu ‘Kaline’, koji se nalazi u krugu manastira Srpske pravoslavne crkve u Komogovinama održano je slavlje, na kojem su se hvalili tko je što napravio u Kostrićima.

Ilija Čizmić iz Bosanske Kostajnice , dozapovjednik zloglasne četničke postrojbe Kaline Komogovina, u svibnju 2013. godine došao je u Zagreb da uzme novce za “Duševne boli”, a pošto je bio nedostupan Hrvatskom pravosuđu, dočekan je i ispitan u vezi počinjenih ratnih zločina koji su počinjeni u Baćinu, Kostrićima i ubojstvu ruskih novinara i Pounju.  Čizmića su u prostorima Policijske uprave zagrebačke ispitivali policajci iz Siska, jer su zločini počinjeni na području Sisačko-moslavačke županije, a pušten je jer navodno nije bilo dokaza da ga se dalje goni. On je naveo da se u ratu bavio uglavnom logistikom, da nikoga nikada nije ubio i tako dalje, kao i svaki do sada uhvaćen i optužen pripadnik srpske paravojne formacije, svi su bili kuhari, skladištari , logističari i tako dalje ..

U studenom 2017. godine DORH podiže optužnicu protiv devetorice državljana Republike Srbije za strašan zločin u Kostrićima, iako nitko od okrivljenika nije dostupan hrvatskom pravosuđu. Stevo Borojević Gadafi ubijen je još 1992.godine, a ubio ga je  pripadnik vlastite postrojbe.

U svibnju 2021. godine je na Županijskom sudu u Zagrebu započela rasprava u kaznenom postupku protiv opt. Steve Džakule i dr. za zločin u Kostrićima. Suđenje se odvija u odsutnosti optuženika koji mahom prebivaju u Republici Srbiji.

Optuženici:

I. Opt. Stevo Džakula, nedostupan

II. Opt. Dubravko Arambašić, nedostupan

III. Opt. Nikola Bogdanović, nedostupan

IV. Opt. Mile Milinović, nedostupan

V. Opt. Vlado Gavrilović, nedostupan

VI. Opt. Veselin Božović, nedostupan

VII. Opt. Dragan Pendić, nedostupan

VIII. Opt. Žikica Pendić, nedostupan

IX. Opt. Zdravko Matijašević, nedostupan

Navodi optužnice:

Okrivljenicima (od prvog do osmog okrivljenika) se optužnicom stavlja na teret da su, suprotno odredbama međunarodnog ratnog i humanitarnog prava, u ranim jutarnjim satima 15. studenog 1991. u Kostrićima (općina Majur); za vrijeme trajanja oružanog sukoba između oružanih snaga Republike Hrvatske s jedne i JNA i srpskih paravojnih formacija s druge strane; postupali po zapovjedi zapovjednika Jedinice milicije za posebne namjene SAO Krajine “Kaline Komogovina” (tzv. Šareni), danas pokojnog S. B., da usmrte preostalo civilno stanovništvo navedenog sela. Osmoricu okrivljenih pripadnika navedene jedinice tereti se da su, nakon što ih je kao najekstremnije okupio pomoćnik od S. B., danas pokojni M. Z., zajedno sa osmoricom danas pokojnih pripadnika iste jedinice, pod vodstvom također danas pokojnog G. M., ušli u selo Kostriće te iz cjelokupnog osobnog naoružanja otvorili vatru i pucali po civilima. Tereti ih se da su na opisani način usmrtili 15 civila odnosno mještana tog sela i to četiri muškaraca, devet žena i dvoje djece (P. B., J. B., M. J., M. K., A. K., J. K., P. B., M. B., K. B., M. J., F. K., M. K. te V. J. i njeno dvoje djece T. J. i D. J.), a nakon toga su zapalili gotovo sve kuće u selu s ciljem prikrivanja zločina.

Devetookrivljeniku se optužnicom stavlja na teret da je neutvrđenog dana u drugoj polovici studenog 1991. godine u mjestu Majur; za vrijeme trajanja oružanog sukoba između oružanih snaga Republike Hrvatske s jedne i JNA i srpskih paravojnih formacija s druge strane; nakon prethodno opisanih događaja, počinio kazneno djelo ratnog zločina. Naime, kad se jedan od mještana; nakon što se sa suprugom i djecom prethodno skrivao u Kostrićima i jedini od njih preživio gore opisani zločin; predao pripadnicima Jedinice milicije za posebne namjene „Kaline Komogovina“ (tzv. Šareni) u mjestu Panjani, te nakon što je zarobljen, okrivljenik ga je zajedno s još najmanje dvojicom za sada neutvrđenih pripadnika iste jedinice, vezanog smjestili u osobno vozilo te odvezli do njegove obiteljske kuće u Majuru u koju su ga uveli kako bi im pokazao gdje se nalazi navodno skriveno oružje. Tereti ih se da su ga cijelo vrijeme fizički zlostavljali i razbijali stvari po kući, nakon čega su ga ponovno natjerali da uđe u vozilo i odvezli prema raskrižju Kostajnica-Panjani, a potom ga na neutvrđeni način lišili života.
U odnosu na okrivljenog M. T., kazneni postupak je obustavljen s obzirom da je umro 2. kolovoza 2016.

Vijeće Županijskog suda u Zagrebu je 10. veljače 2023. godine, pod predsjedanjem sutkinje Saše Lui, temeljem čl. 453. točka 3. Zakona o kazneom postupku, donijelo je oslobađajuću presudu protiv svih optuženika.

Žrtve srpskih paravojnih postrojbi u selu Kostrići :

1. Bašić Mije Petar 1898
2. Bašić Franje Marija 1907
3. Bašić Vilka Petar 1940
4. Bašić Franje Jelka 1942
5. Bunjevac Mate Kata 1905
6. Jokić Josipa Milka 1929
7. Jurić Antuna Zlatko 1956
8. Jurić Jure Vera 1968
9. Jurić Zlata Dario 1986
10. Jurić Zlatka Tomislav 1989
11. Jurić Josipa Marija 1930
12. Kostrić Petra Marija 1924
13. Kozić Mate Jure 1931
14. Kozić Ruže Anka 1939
15. Krizman Filipa Ferdinand 1925
16. Krizman Petra Marija 1929