Peking pokazao vojnu moć: Kina obilježila 80. godišnjicu pobjede nad Japanom spektakularnom paradom na Tiananmenu

Peking, 3. rujna 2025. – Na impozantnom trgu Tiananmen u srcu Pekinga održana je monumentalna vojna parada kojom je Kina obilježila 80. godišnjicu pobjede u ratu otpora protiv japanske agresije i Svjetskom antifašističkom ratu. Uz masovni odaziv građana, partijskih i državnih dužnosnika te stranih čelnika, Kina je svijetu poslala jasnu poruku o svom vojnom usponu i političkoj samouvjerenosti.

Predsjednik Xi Jinping, koji je s tornja Tiananmen Gate održao svečani govor, naglasio je da je „veliko pomlađivanje kineske nacije nezaustavljivo“ te da će mir i razvoj pobijediti unatoč globalnim napetostima. Xi je istaknuo ulogu Kine u svjetskoj antifašističkoj borbi te žrtve koje je narod podnio u Drugom svjetskom ratu.

Prisutni svjetski lideri

Paradu su pratili brojni međunarodni gosti, među kojima su se istaknuli ruski predsjednik Vladimir Putin i sjevernokorejski čelnik Kim Jong-un, čime je Kina dodatno pokazala svoje strateške savezništvo i blokovsku orijentaciju u globalnom poretku.

Vojna moć u 45 ešalona

Na paradi je sudjelovalo 45 ešalona kopnenih, zračnih i pomorskih snaga, a prikazana je gotovo sva moderna oprema kineske vojske – od oklopnih divizija i naprednih protuzračnih sustava, do bespilotnih letjelica i nuklearnih projektila.

Glavni segmenti parade uključivali su:

Zračne snage:
- 45 helikoptera u formacijama, među njima Z-20 i Z-10, koji su nosili zastave i slogane poput „Pravda će pobijediti“.
- Lovci J-16D, J-20 i J-35A – najmoderniji stealth zrakoplovi Kine, predstavljeni kao dokaz tehnološkog napretka.
- Bombarderi H-6N, H-6K i H-6J – pokazatelj strateške udarne moći na velikim udaljenostima.
- AWACS zrakoplovi Air Police-500A i Air Police-600 – sustavi ranog upozoravanja i zapovijedanja.
- Transportni div Y-20A/B – strateški transportni avioni za projiciranje moći na velike udaljenosti.
Kopnene snage:
- Tenkovi 99B i potporna borbena vozila, prikazana u masovnoj formaciji.
- Zračno-desantna borbena vozila s mogućnošću brzog transporta i spuštanja iz zraka.
- Dalekometni raketni bacači 191 s velikom preciznošću i sposobnošću dubinskih udara.
- Protuzračna i proturaketna obrana – sustavi Hongqi-9C, Hongqi-16C, Hongqi-19 i Hongqi-20.
- Elektroničko ratovanje i bespilotna vozila – nove tehnologije za borbu u domeni informacija i protiv dronova.
Mornaričke snage:
- Protubrodski raketni sustavi YJ-15, YJ-19, YJ-20 i hipersonične varijante.
- Podvodno oružje – torpeda nove generacije i napredne mine s autonomnim sposobnostima napada.
Raketne i strateške snage:
- Hipersonični projektili DF-17, DF-26D i YJ-21 – prikaz nove dimenzije kineskog odvraćanja.
- Nuklearni arsenal: interkontinentalne rakete Dongfeng-61, Dongfeng-31, Dongfeng-5C i raketa s podmornica Julang-3. Ovaj segment je posebno naglašen kao temelj kineske obrambene i strateške moći.

Poruka svijetu

Parada nije bila samo ceremonijalni čin povodom povijesne obljetnice. Bila je to jasna demonstracija kineske namjere da svoj status globalne vojne i političke sile potvrdi i vizualno i simbolički. Poruke mira koje je u govoru istaknuo Xi Jinping bile su u snažnom kontrastu s prikazom naprednog oružja, hipersoničnih raketa i nuklearnih sustava.

Svečanost na Tiananmenu pokazala je da se Kina više ne skriva iza „mirnog uspona“, već svoju vojnu silu otvoreno predstavlja kao jamstvo nacionalnog suvereniteta i globalnog utjecaja. U kombinaciji s prisustvom Putina i Kim Jong-una, ova je parada poslala jasnu poruku Zapadu: Kina i njezini saveznici spremni su definirati vlastiti sigurnosni poredak u 21. stoljeću.

Nakon summita SCO-a i posjet Kini , Iranski predsjednik Massoud Pezeshiziyan poručio je” Od potpisivanja 25-godišnjeg sporazuma, uvijek smo imali pozitivan stav prema kinesko-iranskoj suradnji, ali unutarnje ljuljanje Irana između Istoka i Zapada i stalne promjene u politici ometali su provedbu suradnje.”

Također, sastanak sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, Xi Jinping poslao je jasnu poruku:” Naše dvije velike zemlje podnijele su velike žrtve i dale važan doprinos pobjedi nad fašizmom na azijskim i europskim ratištima u Drugom svjetskom ratu. Trenutno je međunarodna situacija kaotična i isprepletena, a Kina i Srbija trebale bi se ujediniti i surađivati, nastaviti ispravan pogled na povijest Drugog svjetskog rata i braniti pobjednička postignuća antifašističkog rata. Kao tvrdokorni prijatelj, Kina čvrsto podupire Srbiju u zaštiti nacionalnih interesa i socijalne stabilnosti te je voljna surađivati sa Srbijom na promicanju kontinuiranog razvoja odnosa Kine i Srbije.“

Zašto se pobjeda nad Japanom obilježava 3. rujna, a ne 15. kolovoza?

Pitanje datuma završetka Drugog svjetskog rata na Dalekom istoku i danas izaziva pozornost povjesničara i javnosti. Mnogi se pitaju – zašto je Japan službeno objavio svoju predaju 15. kolovoza 1945., a obljetnica se ipak obilježava 3. rujna?

15. kolovoza – car Hirohito govori naciji

Dana 15. kolovoza 1945. japanski car Hirohito u povijesnom je radijskom obraćanju objavio prihvaćanje uvjeta primirja koje su Saveznici postavili u Potsdamskoj deklaraciji. U govoru, poznatom kao „Edikt o kraju rata“, car je govorio izuzetno pažljivo biranim riječima – nigdje nije izravno spomenuo riječ „predaja“. Jezik je bio diplomatski i taktičan, naglašavajući da car „uzima u obzir svjetske okolnosti i situaciju u carstvu“ te „namjerava poduzeti izvanredne mjere za stabilizaciju“.

Drugim riječima, iako je 15. kolovoza japanska javnost prvi put čula da je rat gotov, pravno gledano predaja još nije bila potvrđena.

2. rujna – predaja na USS Missouriju

Tek 2. rujna 1945. došlo je do službenog i pravno obvezujućeg čina. Na američkom bojnom brodu USS Missouri, usidrenom u Tokijskom zaljevu, japanski su predstavnici potpisali Instrument bezuvjetne predaje. Dokument su potom potpisali i predstavnici Saveznika – Sjedinjenih Država, Velike Britanije, Kine, Sovjetskog Saveza, Francuske, Nizozemske, Australije, Novog Zelanda i Kanade. Time je predaja Japana postala međunarodno priznata i pravno potvrđena.

3. rujna – dan slavljenja pobjede

Već 3. rujna 1945. Kina je odlučila proslaviti konačnu pobjedu u ratu otpora protiv japanske agresije. Tog je dana održana nacionalna proslava, proglašen je jednodnevni državni praznik, a državna je zastava bila spuštena na pola koplja kroz tri dana.

Od 1946. godine 3. rujna službeno je određen kao Godišnjica pobjede u ratu otpora protiv japanske agresije.

Promjene nakon osnutka Nove Kine

Nakon osnutka Narodne Republike Kine 1949., vlasti su u početku kao službeni dan pobjede obilježavale 15. kolovoza, u skladu s carskim proglasom. Međutim, 13. kolovoza 1951. država je donijela odluku da se datum ponovno vrati na 3. rujna, naglašavajući simboliku dana koji je označio i međunarodnu i pravnu potvrdu japanske predaje.