Operacija Vrde je bila dio operacije Neretva ’93, koja je bila ofenziva Armije BiH protiv Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u dolini rijeke Neretve u rujnu 1993. godine.
Za realizaciju operacije Neretva 93 ključno je bilo savjetovanje vojnog vrha RBiH, održanog 21. i 22. augusta 1993. godine u Zenici. Naređeno je zauzimanje sela Vrdi (koje je bilo ključno hrvatskoj odbrani Mostara), deblokada Donje i Gornje Drežnice, deblokada puta Jablanica – Mostar, kao i „rješavanje“ Prozora
Cilj operacije je bio ovladati područjem Mostara i okolice i osigurati komunikaciju s Jablanicom i Konjicem.
Napadom na Vrde 4. rujna je u stvari počela ostvarenje plana operacije “Neretva 93. Vrde je bilo selo na lijevoj obali Neretve, koje je branilo HVO. Nakon žestokih borbi, Armija BiH je uspjela zauzeti Vrde i nastaviti napredovanje prema Mostaru.
Operacija Neretva ’93 je bila popraćena brojnim zločinima nad civilnim stanovništvom, posebno nad Hrvatima u Grabovici i Uzdolu. Operacija je također dovela do pogoršanja odnosa između Hrvata i Bošnjaka u BiH i prekida suradnje između HVO-a i Armije BiH.
Sam tijek operacije Neretva 93, Sefer Halilović je opisao sljedećim riječima:
Dvanaesti septembar. Početak operacije: na glavnom napad u sve jedinice kreću na svim pravcima (…). Trinaestog septembra, nakon preduzetnih mjera, sve jedinice kreću na zadatak. Prozorski bataljon ulazi u selo Uzdol iz koga oko 11 sati biva potisnut zbog jakog protunapada snaga HVO-a. Tek nakon nekoliko dana, saznali smo da je Samostalni prozorski bataljon u selu Uzdol počinio neke nedozvoljene radnje (…) Ukupni rezultati operacije su impresivni. Po izvještaju UNPROFOR-a, bh. Armija je napredovala i oslobodila 450 kvadratnih km.
Ofanziva ARBiH je u svojoj prvoj dionici doživjela fijasko – odbačeni su napadi na Crnom vrhu, neke postrojbe se nisu odazvale na pokret.
Napad na mostarskom ratištu je kasnio, te je on započeo tek kasno uvečer 14. septembra. Tako da su se borbe vodile tijekom noći, te nastavljale kroz sljedeći dan , a snage ARBiH su uspjele deblokirati Drežnicu, te odbaciti snage HVO-a sa tog područja. Do 16. septembra ARBiH je uspjela osvojiti i nova područja u općini Rama-Prozor.
Kolovoz i rujan 1993. bili su ključni za daljnji tijek rata. Srpska je vojska u Medačkom džepu planirala napad i okupaciju Gospića (9.9.1993.), a Armija Bosne i Hercegovine u isto je vrijeme planirala operacijom Neretva-93 preko Mostara dolinom Neretve stići do mora 9.9.1993, dakle na isti dan u isti sat! Hrvatska je vojska zahvaljujući svojim obavještajnim službama (prije svega Središnjici elektroničkog izviđanja) izbjegla taj smrtonosni udarac hrvatskoj državi, ponajprije pokretanjem operacije u medačkom džepu – samo dva sata prije početka planiranog srpskog napada. Bila je to jedna od najslavnijih epizoda u Domovinskom ratu. Zahvaljujući operaciji ‘Džep-93’ i uspješnoj hrvatskoj obrani Mostara Hrvatska će iz rata izaći kao pobjednik. No stvari su mogle završiti i drugačije. Dok Hrvatska pruža tada gostoprimstvo za 160 tisuća muslimanskih izbjeglica iz Bosne i Hercegovine tijekom srpnja 1993., Izetbegovićeva Armija BiH okupirala je Bugojno, a s cijelog teritorija bugojanske općine počinje egzodus oko 13 tisuća hrvatskih civila. Armija BiH, provodeći politiku muslimanskog vodstva, nastavlja agresiju i 28. srpnja 1993. pripadnici 44. brdske brigade IV. korpusa Armije BiH, potpomognuti muslimanima iz okolnih sela opkoljavaju Doljane, ubijaju devet civila i 33 pripadnika HVO-a, a u logor odvede 185 Hrvata. Nakon toga diverzanti 303. i 314. brigade III. korpusa Armije BiH 16. kolovoza 1993. u selu Kiseljak, istočno od Žepča, ubijaju 43 Hrvata.
Na valu te muslimanske ofenzive ‘od Bugojna do Mostara’ muslimanski vojni vrh 21. i 22. kolovoza 1993. u Zenici planira operaciju ‘Neretva 93’. U toj operaciji ABiH planira zauzimanje sela Vrdi (koje je bilo ključno za hrvatsku obranu Mostara), ‘deblokadu’ Mostara, deblokadu Donje i Gornje Drežnice, deblokadu puta Jablanica – Mostar. Za tu operaciju iz okruženog Sarajeva u područje Mostara dolaze pojačanja iz sastava 1. korpusa kako bi se ostvarila dodatna nadmoć nad hrvatskom obranom. Već 6. rujna 1993. počinju žestoki napadi na HVO oko sela Vrda.
Da su položaji oko Vrda u tom napadu pali, obrana zapadnog Mostara bila bi gotovo nemoguća. Vojnici Hrvatskog Vijeća Obrane (HVO) uspješno su zaustavili ovaj napad te tako obranili svoje položaje i hrvatsko stanovništvo u Mostaru, no nisu uspjeli spasiti mještane sela Grabovica u kojem je Armija BiH 9. rujna 1993. ubila 32 Hrvata, niti stanovnike sela Uzdol (Općina Prozor-Rama) 14. rujna 1993. kada je Armija BiH ubila 41 Hrvata (29 civila i 12 vojnika HVO). Mnogi Hrvati u Hrvatskoj nisu ni danas svjesni koliku je cijenu hrvatski narod u Bosni i Hercegovini platio za svoju i našu slobodu, osiguravajući Hrvatskoj te 1993. životno važan vojni predah.
