Dana 19. travnja 1992. godine, dan je koji je zauvijek promijenio povijest Sanskog Mosta. Na ovaj dan, srpske paravojne snage nasilno su preuzele vlast u općini, označavajući početak okupacije.
Nasilno preuzimanje vlasti od strane SDS-a i srpskih paravojnih formacija, koje je logistički podržavala Jugoslovenska narodna armija, bio je uvod u hapšenja, logore, ubistva, etničko čišćenje i uništavanje imovine građana nesrpske nacionalnosti. Ovaj događaj je bio uvod u etničko čišćenje Sanskog Mosta.
U periodu od 1992. do 1995. godine, ubijeno je 785 građana, od toga 6 % mlađih od 18 godina i 13 % žena. Za zločine koji su uslijedili, odgovarao je vrlo mali broj počinilaca i nitko iz vrha tadašnjih srpskih vlasti koje su kreirale i bile odgovorne za počinjene zločine.
Ovaj dan, 19. travanj, ostao je duboko urezan u sjećanje stanovnika Sanskog Mosta. Svake godine, Udruženje logoraša općine Sanski Most održava press konferenciju, evocirajući uspomene na ovaj sudbonosni dan.
Iako je prošlo više od tri desetljeća od ovog tragičnog događaja, rane su još uvijek svježe. Pravda za žrtve je spora, a procesuiranje ratnih zločina počinjenih na području sanske općine u periodu 1992.- 1995. godina je još uvijek u tijeku.
Dok se borimo za pravdu i istinu, ne smijemo zaboraviti naše prošlosti. Sjećanje na 19. travnja 1992. godine je podsjetnik na strahote rata, ali i na snagu i otpornost ljudskog duha.
„Kada uzmemo Ključ, Sanski Most, Prijedor, Bosanki Novi… Dolina Sane je zapravo apsolutno identičana. Ona je bila smetnja, prepreka koja se morala elinimirati u povezivanju dviju Krajina, one u BiH i u susjednoj Hrvatskoj, odnosno prepreka koridoru Beograd – Knin. To je bilo strateško opredjeljnje vojnih i policijskih snaga RS za činjenje zločina i nestanak ljudi sa ovih prostora, tako da možemo govoriti o jedinstvenom obrascu odnosa i ponašanja. Od preko 25.000 Bošnjaka koji su živjeli u Sanskom Mostu prije rata, taj broj je 95/96 godine neznatan. Tako je bilo i u Prijedoru i u Ključu i to je bio identičan obrazac ponašanja“, navodi autor knjige Zločini u Sanskom Mostu dr Mujo Begić
Radeći na ovoj knjizi, Begić zapaža i specifičnost zločina u Sanskoj dolini a to je bio odnos prema ženama.
„Analizirajući obimnu dokumentaciju, ali i kroz iskaze žrtava, imao sam priliku da vidim i sagledam ono što je bilo posebno za ovaj dio BiH, a to je odnos prema ženama. Ono što je specifično i o čemu se malo zna i govori jesu masovna zlostavljanja i silovanja. U tom periodu žene su bile izložene brutalnom seksualnomno nasilju i zlostavljanju“, naglašava autor knjige.
Oko 800 ubijenih stanovnika Sanskog Mosta pronađeno je u preko 30 masovnih i pojedinačnih grobnica.
Neka nam ova priča služi kao podsjetnik da se takva tragedija nikada ne smije ponoviti.