Obilježena 79. obljetnica sjećanja na proboj posljednjih zatočenika iz KL Jasenovca

Drugi svjetski rat Hrvatska Povijest Nove obavijesti Vijesti

Jasenovac, jedan od deset najvećih koncentracijskih logora u Europi, ostaje trajni podsjetnik na mračno razdoblje povijesti. Ovaj logor, koji je bio aktivan od 1941. do 1945. godine, bio je mjesto stravičnih zločina počinjenih tijekom Drugog svjetskog rata, ali i nakon njega.

Kontraverze oko Jasenovca

Nije tajna da se brojka od 500 do 700 tisuća žrtava Jasenovca napuhivala zbog dobivanja većih ratnih reparacija od Njemačke.

Jasenovac je bio mjesto kontroverzi, posebno u pogledu broja žrtava. Procjenjuje se da je u logoru ubijeno između 77.000 i 100.000 ljudi, uglavnom Srba, Roma i Židova, ali i političkih disidenata. Međutim, točan broj žrtava ostaje predmet rasprave. Danas Srbi tvrde da je u logoru Jasenovac ubijeno preko pola milijuna Srba.

Obilježavanje Jasenovca

Svake godine, na dan kada su zatočenici pokušali pobjeći iz logora 22. travnja 1945. godine, održava se komemoracija. Na ovom događaju, hrvatski dužnosnici, predstavnici antifašističkih skupina i članovi srpske, romske i židovske zajednice odaju počast žrtvama.

Tako su i danas, u nedjelju, 21. travnja 2024. godine, u Jasenovcu podno spomen obilježju “Cvijet” koji je izgrađen 1966. na prostoru bivšeg logora III Ciglana, mnogobrojna izaslanstva položila su cvijet u znah sjećanja i poštovanja prema svim nevinim žrtvama. Između svih, nazočio je i Izaslanik predsjednika Republike Zorana Milanovića predstojnik Ureda predsjednika Republike Orsat Miljenić, predsjednik tehničke Vlade RH Andrej Plenković, potpredsjednik tehničke Vlade i tehnički ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, potpredsjednica tehničke Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Anja Šimpraga, tehnički ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, tehnička ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, tehnički ministar rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić te posebna savjetnica predsjednika Vlade Sara Lustig. Gordan Jandroković, kao bivši predsjednik Sabora RH, čelni ljudi Saveza Roma Kali Sara, Saveza antifašističkih boraca i antifašista te Srpskog narodnog vijeća, predstavnici obitelji stradalih, kao i preživjeli zatočenici. 

Nešto ranije, uoči samog protokola, cvijeće su položili predstavnici Koordinacije Židovske zajednice i čelni ljudi dviju političkih stranaka, SDP i Možemo.

Ognjen Kraus : Dogovora nema. .

Predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus, istaknuo je da su dvije godine dolazili u Jasenovac kako bi nešto dogovorili, ali do dogovora nije došlo.

Tijekom godine dana kada je Hrvatska predsjedala IHR-om, osim potpisivanja deklaracija konačnog dogovora oko bloka 17 u Auschwitzu, nije gotovo ništa učinjeno.

Kraus je naveo da su promjene naziva ulica ustaških bojnika po gradovima učinjene pod pritiskom, a ne od strane države.

Kraus je naveo kako je “vrhunac svega” bio sastanak u Ministarstvu kulture prije mjesec dana oko dogovora za komemoraciju, kada je bilo postavljeno pitanje vezano za revizije teksta na panou koji će se postaviti u Jasenovcu.

Kraus je postavio pitanje zašto i tko je to učinio, ali nije dobio odgovor.

Kraus je naveo da ne očekuje da će se bilo što po tom pitanju učiniti u vezi s zabranom ustaškog pozdrava, što nije samo pitanje Židovske općine Zagreb, već svih žrtava koje su stradale po rasnim zakonima ili zbog nacionalnosti.

Pri tome istaknuo kako je i ove godine 10. travanj, kada je osnovana NDH, ponovno slavljen u Splitu, bez reakcije vlasti.

Zaključak

Jasenovac je simbol tragične povijesti koja nas podsjeća na važnost sjećanja i učenja iz prošlosti. Njegova priča je podsjetnik na strahote koje se mogu dogoditi kada se ljudska prava i dostojanstvo zanemare. Dok nastavljamo obilježavati Jasenovac, važno je, prema svim žrtava i povijesti Hrvatskog naroda, provesti istraživanje i pravilno napisati što se događalo u Jasenovcu u vremenu od 1941 do 1945, i poslije.

U literaturi o Jasenovcu postoje različiti pokušaji da se podaci o broju žrtava prikažu većima ili manjima nego što konkretni podaci dopuštaju. Tijekom Drugog svjetskog rata, bilo je mnogo oprečnih izvješća o broju ubijenih u Koncentracijskom logoru Jasenovac. Nakon rata, procjena se kretala od oko 500.000 do 600.000 ubijenih, koja je kasnije svedena na realniju brojku od 80.000 do 100.000 žrtava.

Međutim, 90-ih i kasnije, pojavili su se revizionistički autori koji su sustavno poricali ili znatno umanjivali ustaške zločine i broj žrtava u Jasenovacu. S porastom nacionalizma 1980-ih, sve su učestalije bile manipulacije i propaganda na obje strane s brojem jasenovačkih žrtava.

Važno je utvrditi stvaran broj žrtava i o na temelju povijesnih, odnosno znanstvenih dokaza. U tu svrhu treba koristiti činjenice koje povjesničari mogu dokazati, a o su; iskopani posmrtni ostaci, zapisi o svjedočanstvima žrtava, popisi žrtava i drugo.

Ovako istraživanje ne smije biti obojeno bilo kojom ideologijom i bilo bi u korist svih i o kako žrtava, tako i današnje populacije u Republici Hrvatskoj.

Odgovori