Bugojno, 27. srpnja 2024. – Polaganjem vijenaca pred središnjim spomen-obilježjem u gradskom katoličkom groblju i molitvom za duše poginulih i nestalih u bugojanskoj župnoj crkvi, Hrvati Bugojna obilježili su 31. godišnjicu progona i zločina koje je počinila Armija R BiH provodeći plan etničkog čišćenja. U tom razdoblju, od prijeratnih 16 tisuća Hrvata, više od 15 tisuća je protjerano iz Bugojna.
Dubravka Gavranović, jedna od rijetkih koja je ostala u Bugojnu, svjedoči o teškom životu tijekom rata. “Da nismo imali susjeda Bošnjaka koji nas je uspio zaštiti, teško da bi preživjeli”, kaže Dubravka. Preko 200 njezinih sunarodnjaka ubijeno je, a oko dvije tisuće zarobljenih pripadnika Brigade HVO-a “Eugen Kvaternik” prošlo je torture bugojanskih logora. Među onima koji se iz njih nisu vratili je i skupina od 21 nasilno odvedenog logoraša. Za tijelima njih 15 još se traga.
Iako je počelo suđenje Dževadu Mlaći i Selmi Cikotiću, koje Hrvati Bugojna smatraju najodgovornijima za etničko čišćenje, obitelji i preživjeli logoraši i dalje traže pravdu.
Ministar Gordan Grlić Radman sudjelovao je na obilježavanju 31. obljetnice progona Hrvata iz Bugojna, odajući počast i pijetet žrtvama progona te naglasivši važnost očuvanja digniteta nestalih osoba. Naglasio je potrebu dodatnih napora bosanskohercegovačkih vlasti u procesuiranju odgovornih za ratne zločine.
“Otvaranje pristupnih pregovora Bosne i Hercegovine s Europskom unijom nudi nadu i mogućnosti, posebno u pogledu poštivanja vladavine prava i europskih vrijednosti,” rekao je ministar Grlić Radman.
Ministar se prisjetio vremena kada je Bugojno bilo primjer multietničkog suživota: “Želim da Bugojno slijedi primjer današnjeg Mostara kao uzor suživota i političke participacije. U tom smjeru ulagati ćemo velike napore.”
Tijekom rata u Bugojnu stradalo je 311 vojnika i civila, preko 2.000 zatočenika prošlo je logore Armije BiH, a prognano je preko 15.000 ljudi. Srušeni su i oštećeni objekti te sakralna i kulturna baština Hrvata.
“Hrvatska Vlada predvođena premijerom Andrejom Plenkovićem nastavit će pružati podršku Hrvatima u Bosni i Hercegovini kroz projekte prekogranične suradnje i fondove Europske unije,” zaključio je ministar Grlić Radman. “Hrvati u BiH moraju moći birati legitimne političke predstavnike u najviša tijela, kao što je predviđeno Daytonsko-pariškim mirovnim sporazumom. Podupiremo dogovore koji jamče uklanjanje diskriminacije i omogućuju jednakopravnost triju konstitutivnih naroda i ostalih građana.
Unatoč izazovima, Hrvati Bugojna ne odustaju od borbe za istinu i pravdu. Bugojno, grad Hrvata, kao i cijela BiH, treba postati multietničko mjesto gdje se svi osjećaju jednakopravno, kako u političkom životu, tako i u svakodnevnom životu
