Danas u ponedjeljak 14. kolovoza 2023., u Nemetinu ispred spomen obilježja podignutog u znak sjećanja na 714 hrvatskih branitelja, žena i civila razmijenjenih 14. kolovoza 1992. godine, obilježena je 31. obljetnica od velike razmjene zarobljenika u kojem su bili hrvatski zarobljenici iz Stajićeva, Begejci i Niš.
Predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) Zdravko Komšić rekao je da, osim Šljivančanina, Radića i Mrkšića, praktički nitko od tadašnjeg srbijanskog vojnog vrha nije odgovarao za počinjene ratne zločine, iako je potpuno jasno da je to moralo biti organizirano od političkog i vojnog vrha Srbije.
Zdravko Komšić na 30. obljetnicu, rekao je da tu neće biti velikog pomaka dok je u Srbiji na vlasti aktualna garnitura. Podsjetio je koliko mu je poznato, da nitko od čuvara u srbijanskim logorima nije odgovarao za zlostavljanja i ubijanja zarobljenika.
Komšič je između ostalog naglasio kako su pokrenuli tužbu protiv Srbije na srpskim sudovima za naknadu štete i procesuiranja odgovornih za smrt i neljudsko postupanje nad ratnim zarobljenicima. Tužbu je podržala i financirala Vlada RH, koja je odlučila stati iza bivših logoraša i osigurati sredstva za potrebe podizanja tužbi. Po evidenciji dosad su podnijeli ukupno 45 tužbi na sud u Beogradu.
Bivši predsjednik HDLSKL-a Danijel Rehak, koji je preminuo prošle godine, govorio je kako je po raznim logorima otprilike 30.000 građana Hrvatske prošlo je kroz razne logore širom okupiranih područja, Srbije i Crne Gore. A po službenim evidencijama Međunarodnog odbora Crvenog križa bilo je 7.802 bivša logoraša koji su proveli duže od 72 sata u zatočeništvu. Novim Zakonom o pravima hrvatskih branitelja ukinuta su potrebna 72 sata za ostvarivanja statusa logoraša čime se ispravila nepravda prema onim logorašima koji su ubijeni u tih okvirnih 72 sata, a po starom Zakonu nisu imali status logoraša. Približno 300 logoraša zna se da su ubijeni po raznim logorima.
Problem nastaje u samoj činjenici što Srbija ne priznaju da je bila u ratu protiv Hrvatske, odnosno, da su postojali koncentracijski logori na teritoriji Srbije. Logoraši su pokušali postaviti Spomen-ploču na mjestu nekadašnjeg logora Stajićevo, ali im je to onemogućeno.
Dakle, hoće li Hrvatska Vlada u skoroj budućnosti i za života preživjelih logoraša Srpskih koncentracijskih logora zatražiti od Srbije ratnu odštetu?
Vlada RH osigurala pet milijuna kuna za podizanje pet tisuća tužbi iz državnog proračuna. U praksi, ti novci idu odvjetnicima u Srbiji koji zastupaju prava logoraša, a po odbijenoj presudi ( do sada se to događalo), obveznu su platiti i sudske troškove.
Obilježavanju 31. obljetnice od velike razmjene zarobljenika u Nemetinu sudjelovali su i saborski zastupnici Nikola Mažar i Stipo Mlinarič, koji je i sam bio logoraš Srpskih koncentracijskih logora. U ime potpredsjednika Vlade i Ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, bivši državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Stjepan Sučić. Zamjenik župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić, brojne braniteljske udruge, logoraši i obitelji.