Niko ne čuje vapaj žrtava iz Višegrada

Domovinski rat Nove obavijesti Vijesti

U sjeni prošlosti koja i dalje baca mračne sjene na sadašnjost, hotel Vilina Vlas u Višegradu, nekadašnji štab paravojne zločinačke organizacije “Beli orlovi” pod vodstvom osuđenog ratnog zločinca Milana Lukića, danas stoji kao rehabilitacijski centar. Unatoč pokušajima preobrazbe u mjesto liječenja i odmora, zidovi ovog hotela i dalje odzvanjaju ehom strahota koje su se dogodile 1992. godine.

Tijekom najmračnijih dana rata, hotel Vilina Vlas pretvoren je u zatvor i mjesto neopisivog zlostavljanja. Preko 200 žena, među kojima su bile i djevojčice od samo 14 godina, bile su žrtve silovanja i mučenja od strane pripadnika “Belih orlova”. Više od 100 muškaraca, žena i djece izgubilo je živote, a njihova tijela su nemilosrdno bačena u rijeku Drinu.

Dok se svjedoci tih zločina i danas bore s traumama, mnogi, poput načelnika općine Višegrad Mladena Đurevića, okreću glavu od prošlosti. Njegove riječi, “Ne znam šta se dogodilo ovdje, nisam zainteresiran za priču o prošlosti,” odjekuju u suprotnosti s bolnom stvarnošću koju su preživjeli i svjedoci.

Unatoč tome što se hotel sada nudi kao mjesto za rehabilitaciju, s medicinskim programima zasnovanim na korištenju prirodne ljekovite termomineralne vode, sjećanja na zločine ostaju neizbrisiva. Pravda je djelomično zadovoljena osudama Milana Lukića i Mitra Vasiljevića, ali rane ostaju otvorene.

Svake godine, na dan 25. svibnja, obilježava se sjećanje na žrtve Višegrada. Cvjetovi bačeni u Drinu od strane obitelji žrtava i aktivista nevladinih organizacija simboliziraju bol i sjećanje na one koji su pretrpjeli neopisive patnje. No, činjenica da su mučitelji, silovatelji i ubojice na dan obilježavanja puštali pjesmu “Drina, krvava Drina” i skupljali cvjetove iz rijeke, pokazuje da je put do potpune pravde i pomirenja još uvijek dug i trnovit.

Ovaj članak služi kao podsjetnik na strahote koje su se dogodile u Višegradu i kao poziv na empatiju, razumijevanje i pravdu za sve žrtve ratnih zločina.

Ne smijemo zaboraviti prošlost, jer samo tako možemo graditi bolju i pravedniju budućnost.

Izvor: radiosarajevo.ba, spiritofbosnia.org, klix.ba

Odgovori