Na današnji dan, 5. travnja 1992., započeo je jedan od najmračnijih trenutaka suvremene europske povijesti – opsada Sarajeva, glavnog grada Bosne i Hercegovine. Taj dan označio je početak 1425 dana duge agonije, tijekom koje je grad bio okružen, izgladnjivan i sustavno razaran od strane Vojske Republike Srpske, potpomognute Jugoslavenskom Narodnom Armijom i izravnom političko-vojnom potporom iz Srbije.
Opsada je trajala nevjerojatnih 44 mjeseca, ostavivši za sobom ruševine, traume i više od 14.000 izgubljenih života. Među njima, posebno tragična je brojka od više od 1.500 ubijene djece, čija imena i sudbine opominju sve nas da zlo nikada ne smije biti zaboravljeno.
Procjenjuje se da je tijekom tih 1.425 dana opsade na grad ispaljeno oko 65.000 projektila, u prosjeku čak 329 dnevno.
Prve žrtve opsade bile su dvije žene – Suada Dilberović i Olga Sučić, koje su snajperskim hicima usmrćene dok su mirno prosvjedovale za mir. Poginule su na mostu Vrbanja, koji danas s ponosom nosi njihova imena: Most Suade i Olge. Simbol su otpora, ali i nepravde koja je toga dana počela gutati Sarajevo.
Sarajevo je gađano granatama, snajperima, glađu i izolacijom. Ubojstva djece nisu bila slučajnost, već zločinačka taktika kojom se pokušavalo slomiti srce jednog grada i jednog naroda.
Prema podacima Istraživačko-dokumentacijskog centra, u ratu u Bosni i Hercegovini ubijeno je 3.372 djece, najviše upravo u Sarajevu i u istočnoj Bosni – regiji koja je doživjela i najteži genocid nakon Drugog svjetskog rata, kulminirajući u Srebrenici, srpskoj sramoti i svjetskoj opomeni.
I dok Sarajevo danas ima spomenik djeci koju je rat progutao, u istočnoj Bosni se i dalje traga za njihovim tijelima, za istinom i pravdom. I ne samo da je istočna Bosna bila mjesto stradanja u posljednjem ratu – ona je bila i metom četničkih zločina tijekom Drugog svjetskog rata, kad su Foča, Goražde i okolna mjesta bila poprište etničkog čišćenja nad bošnjačkim stanovništvom.
Opsada Sarajeva nije samo povijesna činjenica – ona je otvorena rana, lekcija iz čovječnosti, upozorenje budućnosti.
Ne zaboravimo. Ne umanjujmo. Ne dopustimo da se zločini prešućuju ili negiraju.
Autor fotografije na Wikipediji Commons
