Na današnji dan, 5. rujna 1991. godine, hrvatski vojnici su u hrabroj i koordiniranoj akciji zarobili prvog generala Jugoslavenske narodne armije (JNA) – Trajčeta Krstevskog. Ovaj povijesni događaj označio je prekretnicu u Domovinskom ratu, donoseći nadu i moralnu pobjedu hrvatskim snagama.
General Krstevski, poznat hrvatskoj javnosti iz Krvavoga Uskrsa na Plitvicama, gdje su njegove postrojbe uspostavile tampon-zonu između srpskih pobunjenika i hrvatskih snaga, zarobljen je dok je predvodio skupinu koja je išla u pojačanje opkoljenoj vojarni s četiri oklopna vozila. U ovoj akciji zarobljeno je i tridesetak vojnika.
Međunarodna zajednica odmah je reagirala na zarobljavanje prvog jugoslavenskog generala u Domovinskom ratu. Već sljedećeg dana u Gospiću su započeli pregovori o razmjeni zarobljenika. Nakon potpisanog primirja, izaslanstva su obišla Gospić, Lički Osik, Perušić i druga obližnja mjesta. No, primirje je trajalo manje od pola sata, upravo onoliko koliko je trebalo nizozemskom veleposlaniku i izaslaniku Europske zajednice Henryu Waynetsu i jugoslavenskom generalu Andriji Rašeti da helikopterima napuste grad. Odmah nakon njihova odlaska, Gospić je ponovno bio pod granatiranjem, s prosjekom od više od tisuću granata dnevno.
Dva tjedna kasnije, hrvatski su vojnici na području Karlovca zarobili još jednog jugoslavenskog generala. Zarobljavanje zamjenika zapovjednika 5. armijske oblasti, generala Milana Aksentijevića, medijski je odjeknulo znatno jače, djelomice zasjenivši uspjeh u Gospiću.
Dana 25. studenog 1991. godine, na aerodrom Pleso kraj Zagreba sletio je posebni vojni zrakoplov JNA s 27 osoba koje su tog dana razmijenjene za 28 oficira JNA. Među zarobljenicima koje je oslobodila hrvatska strana, najzvučnije ime bio je general Milan Aksentijević, kojeg su u rujnu 1991. kod Lučkog zarobili pripadnici Antiterorističke jedinice Lučko.
Ovi događaji ostaju trajno upisani u povijest Domovinskog rata, svjedočeći o hrabrosti i odlučnosti hrvatskih vojnika u borbi za slobodu.
