Povijest i svrha: Šengenski ugovor potpisan je 14. lipnja 1985. godine blizu sela Schengen u Luksemburgu. Cilj ugovora bio je uklanjanje sustavnih graničnih kontrola i uspostava slobodnog kretanja osoba između potpisnih zemalja. Prvobitno su potpisale Belgija, Francuska, Njemačka (tada Zapadna Njemačka), Luksemburg i Nizozemska.
Proširenje: Nakon početnog potpisivanja, ugovor je stupio na snagu 26. ožujka 1995. godine, a kasnije su se pridružile i druge zemlje, čime je stvoreno područje bez granica poznato kao Šengenski prostor.
Pravne odredbe: Šengenski ugovor uključuje odredbe o zajedničkoj viznoj politici, policijskoj suradnji i zaštiti vanjskih granica, što je omogućilo zemljama članicama da ojačaju suradnju u borbi protiv prekograničnog kriminala.
Utjecaj na putovanja i trgovinu: Uklanjanjem graničnih kontrola, Šengenski ugovor je olakšao putovanja i trgovinu unutar Europe, potičući ekonomski rast i integraciju.
Izazovi i kritike: Iako je Šengenski prostor donio mnoge prednosti, suočava se i s izazovima poput migracijskih kriza i terorističkih prijetnji, što je dovelo do privremenog ponovnog uvođenja graničnih kontrola u nekim situacijama.
Danas je 27 europskih zemalja potpisnica Šengenskog ugovora. To uključuje 22 članice Europske unije i četiri zemlje Europskog gospodarskog prostora – Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku.
Hrvatska je potpisnica Šengenskog ugovora. Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji potpisan je u Bruxellesu 9. prosinca 2011. godine.
Hrvatska je ispunila niz tehničkih i pravnih uvjeta kako bi se pridružila Šengenskom prostoru. Evo nekoliko ključnih koraka koje je Hrvatska poduzela:
- Kontrola vanjskih granica: Hrvatska je dokazala sposobnost da preuzme odgovornost za kontrolu vanjskih granica Šengenskog prostora, što uključuje učinkovitu suradnju s policijskim tijelima drugih država članica.
- Šengenski informacijski sustav (SIS): Hrvatska se povezala na SIS i Vizni informacijski sustav (VIS), što je omogućilo razmjenu informacija s drugim članicama za održavanje visoke razine sigurnosti.
- Izdavanje šengenskih viza: Hrvatska je uskladila svoje postupke izdavanja viza s pravilima Šengenskog prostora, omogućujući izdavanje ujednačenih viza za kratkotrajni boravak.
- Pravila o kontroli granica: Primjenjivala je šengenska pravila o kontrolama na kopnu, moru i u zračnim lukama, kao i pravila o policijskoj suradnji i zaštiti osobnih podataka.
Ovi koraci su bili dio temeljitih evaluacija koje je Hrvatska prošla kako bi se osiguralo da je u stanju održavati visoku razinu sigurnosti nakon ukidanja graničnih kontrola.
Hrvatska je službeno postala dio Šengenskog prostora 1. siječnja 2023. godine.
