Modernizacija protugradne obrane u fokusu Osječko-baranjske županije: DHMZ predstavio sustave ranog upozoravanja i obrane od tuče

Nove obavijesti Vijesti

OSIJEK, 24. srpnja 2025. – Sustav protugradne obrane u Hrvatskoj obuhvaća čak 330 lokacija, a njih 55 nalazi se upravo u Osječko-baranjskoj županiji, istaknuo je u četvrtak u Osijeku glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) dr. sc. Ivan Güttler, koji je gradonačelnicima i načelnicima općina toga kraja, na poziv županice Nataše Tramišak, predstavio sustave ranog upozoravanja i protugradne obrane.

Riječ je o ključnim instrumentima obrane od sve učestalijih ekstremnih vremenskih pojava, koje su posljednjih godina prouzročile goleme materijalne štete u cijeloj zemlji, posebice u istočnoj Hrvatskoj.

Tehnološki iskorak u obrani od nepogoda

„Sustav tehnički ima dva elementa: aktivnu tvar – srebrov jodid, koji je dominantan u Hrvatskoj kao i u većini drugih zemalja – te metode unošenja te tvari u oblake“, objasnio je Güttler, dodajući da se u praksi koriste prizemni generatori i rakete, a sve češće se istražuju i metode pomoću zrakoplova i dronova.

Novi sustav, koji se temelji na prizemnim generatorima, zamijenio je nekadašnji model raketne i avionske obrane, a iako nečujan i neprimjetan poput prethodnog, njegova učinkovitost se iz godine u godinu unapređuje, istaknuto je na sastanku.

Hibridni sustav upozorenja – od meteorologa do građana

Güttler je napomenuo kako je Hrvatska razvila moderan i tzv. hibridni sustav upozoravanja, koji koristi CBC poruke putem SMS-a, što omogućuje da svi građani – čak i oni s najstarijim mobilnim uređajima – mogu pravovremeno primiti upozorenje na nadolazeću nepogodu.

„Sustav je organiziran na tri razine: generatorima upravljaju lokalno educirani građani, njih koordinira osam regionalnih centara, a sve je pod nadzorom prognostičara DHMZ-a u Zagrebu“, pojasnio je Güttler.

Kao važan primjer učinkovitosti sustava, naveo je 7. srpnja ove godine kada je DHMZ izdao najviše, crveno upozorenje za pet slavonskih županija gotovo pola dana prije nadolazeće oluje. No, istaknuo je i izazove s kojima se sustav susreće, kao što je bila iznenadna i razorna oluja u Splitu dan kasnije, koja se razvila i nestala u svega 15 minuta.

Ta dva primjera su testirali naše mogućnosti. Pokazali su da postoje situacije koje se mogu prognozirati na vrijeme, ali i one koje su iznenadne i traže dodatni razvoj i prilagodbu sustava“, rekao je Güttler.

Lokalna spremnost i podrška županije

Osječko-baranjska županica Nataša Tramišak podsjetila je da se nekadašnja protugradna obrana temeljila na ispaljivanju raketa iz lansirnih rampi, što je bilo čujno i izazivalo dojam aktivne borbe protiv tuče. Današnji prizemni generatori, iako mnogo sofisticiraniji, rade tiho i neprimjetno, što kod građana stvara pogrešan dojam da sustav uopće ne funkcionira.

„Ključno je da lokalni stožeri Civilne zaštite znaju gdje su postavljeni generatori i tko je odgovorna osoba za njihovo aktiviranje“, naglasila je Tramišak.

Dodala je da je Osječko-baranjska županija spremna uključiti se u financiranje nabave dodatnih generatora ako DHMZ procijeni da je to potrebno za učinkovitiju zaštitu stanovništva i imovine.

Prioritet: zaštita ljudi i zdravlja

U osvrtu na prethodne godine, ravnatelj DHMZ-a podsjetio je na posebno zahtjevne sezone 2022. i 2023., tijekom kojih su zabilježeni i veliki incidenti, poput onog u mjestu Bošnjaci, gdje je nevrijeme uništilo gotovo cijelo selo. Srećom, ove godine još nisu zabilježene takve štete od tuče, ali sustav ostaje u stanju visoke pripravnosti.

„Naš je primarni cilj zaštita ljudi i njihova zdravlja. Sve ostalo dolazi nakon toga“, zaključio je Güttler.

Današnji susret u Osijeku bio je još jedan korak u jačanju suradnje između nacionalnih meteoroloških službi i lokalnih zajednica u borbi protiv sve nepredvidljivijih vremenskih izazova koje donosi klimatska budućnost.

Izvor: Hina Foto: OBŽ



Tagged

Odgovori