Damir Ivanović i Franjo Katić, prve žrtve u gradu Vukovaru, a ubojica Slobodan Jurišić, oslobođen.
Ovaj događaj zbio se početkom srpnja, u naselju Sajmište, kada su došli u kafić ( Zip) koji je bio u vlasništvu jednog Srbina, a koji je u kafiću puštao četničke pjesme. Damir Ivanović – Damponja (1959) i Franjo Katića (1965.) pripadnici ZNG, (Opatovačka bojna) 02. srpnja 1991. godine, oko 19 sati, po povratku iz obučnog centra “Nikola Šubić Zrinski” na Opatovcu, stali su na piće u caffe ZIP u (u tadašnjoj ulici Ognjena Price 20, danas Ulica Vatroslava Lisinskog), vlasništvu Siniše Končića, a koji je bio u najmu u kući Slobodana Jurišića, te tražili od gazde kafića da ne pušta glazbu iz četničkog repertoara. Kako je vlasnik odbio, Damir je u glazbenu liniju stavio kazetu s Hrvatskim pjesmama. U tom trenutku vlasnik lokala napušta lokal, te se vraća za 15-ak min. i zove Damira da izađe van. Čim je Damir izašao, vlasnik vadi pištolj marke Mauzer 9 mm i puca prema njemu. Kada se zapucalo, iz lokala izlazi i Franjo, a u tom trenutku nailazi osobni automobil “peglica” iz kojeg na njih obojicu neko puca i bježi. Franjo Katić na mjestu ostaje mrtav, a Damir Ivanović teško ranjen, umire u vukovarskoj bolnici isti dan oko 23 sata. Sahranjeni su na Bugarskom groblju u Vukovaru 4. srpnja. 1991. godine.
Jedan od napadača iz “Peglice” bio je član SDSS-a Slobodan Jurišić. Slobodana su ranili gardisti koji su se nalazili u blizini, a nakon što je završio u vukovarskoj bolnici, i uhititi. Vlasnik kafića “Zip” poslije toga događaja, pobjegao je u vukovarsku vojarnu koja je bila pod kontrolom JNA.
Slobodan Jurišić, nakon vukovarske bolnice, prebačen je u istražni zatvor, prvo u Zagreb a zatim u Osijek, gdje ostaje do 13. kolovoza, a uz pomoć Brane Crnčevića, puštaju ga iz istražnog zatvora te je razmijenjen.
Slobodanu Jurišiću je suđeno u odsutnosti, a presudom Vojnog suda Osijek, od 15. srpnja 1992. godine, proglašen je krivim i osuđen na 20 godina zatvora. Presuda je postala pravomoćna 29. srpnja 1992. godine.
Nakon 22. godine, u siječnju 2014. godine, sudsko vijeće Županijskog suda u Osijeku donijelo je rješenje kojim se protiv Jurišića obustavlja kazeni postupak u kojem ga se teretilo da je od ožujka do 2. srpnja 1991. u Vukovaru, s namjerom rušenja državnog i društvenog poretka RH, te stvaranja Velike Srbije nabavio veće količine automatskog oružja i minsko-eksplozivnih sredstava iz arsenala JNA. U vukovarskoj ulici Ognjena Price 20, 2. srpnja 1991. godine oko 19.30 sati pucao je u pripadnike ZNG-a Ivanovića i Katića, koji su obavljali službene zadatke, iz pištolja kalibra devet milimetara. Jednim hicem Franji Katiću nanio je prostrijelne rane prsnog koša, srca, ošita, prijelome dvaju rebara i ozljedu jetre. Katić je od težine ozljeda odmah preminuo. U Damira Ivanovića Jurišić je ispalio nekoliko metka i nanio mu ozljede prsnog koša, udova i unutarnjih organa. Ivanović je preminuo istoga dana oko 23 sata u Medicinskom centru Vukovar. Slobodan Jurišić bio je nakon tog događaja u istražnom zatvoru, ali je 13. rujna 1991. godine razmijenjen, nakon čega je bio u bijegu.
Predsjednik prvostupanjskog kaznenog vijeća Županijskog suda u Osijeku dopisom je od 24. siječnja 2014. godine dostavio izvanraspravnom vijeću osječkog suda spis Vojnog suda Osijek o donošenju odluke o obustavi kaznenog postupka prema Zakonu o općem oprostu. Zamjenik županijskog državnog odvjetnika je 7. veljače 2014. godine dao mišljenje da su ispunjeni svi uvjeti za to.
Članak 1.
Ovim se Zakonom daje opći oprost od kaznenog progona i postupka počiniteljima kaznenih djela počinjenih u agresiji, oružanoj pobuni ili oružanim sukobima te u svezi s agresijom, oružanom pobunom ii oružanim sukobima u Republici Hrvatskoj.
Oprost se odnosi i na izvršenje pravomoćne presude izrečene počiniteljima kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka.
Oprost od kaznenog progona i postupka odnosi se na djela počinjena u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 23. kolovoza 1996.
Članak 2.
Protiv počinitelja kaznenih djela iz članka 1. ovoga Zakona kazneni se progon neće poduzimati, a kazneni se postupak neće pokretati.
Ako je kazneni progon poduzet, obustavit će se, a ako je kazneni postupak pokrenut, sud će rješenjem postupak obustaviti po službenoj dužnosti.
Ako je osoba na koju se odnosi oprost iz stavka 1. ovoga članka lišena s lobode, odlukom suda pustit će se na slobodu.
Članak 3.
Od oprosta za kaznena djela iz članka 1. ovoga Zakona izuzeti su počinitelji najtežih povreda humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina i to za kaznena djela genocida iz članka 119., ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120., ratnog zločina protiv ranjenika i bolesnika iz članka 121., ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz članka 122., organiziranja grupe i poticanja na počinjenje genocida i ratnih zločina iz članka 123., protupravnog ubijanja i ranjavanja neprijatelja iz članka 124., protupravnog oduzimanja stvari od ubijenih i ranjenih na bojištu iz članka 125., upotrebe nedopuštenih sredstava borbe iz članka 126., povrede parlamentara iz članka 127., surovog postupka s ranjenim, bolesnicima i ratnim zarobljenicima iz članka 128., neopravdane odgode repatrijacije ratnih zarobljenika iz članka 129., uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika iz članka 130., poticanja na agresivni rat iz članka 131., zloupotrebe međunarodnih znakova iz članka 132., rasne i druge diskriminacije iz članka 133., utemeljivanja ropskog odnosa i prijevoza osoba u ropskome odnosu iz članka 134., međunarodnog terorizma iz članka 135., ugrožavanja osoba pod međunarodnom zaštitom iz članka 136., uzimanja talaca iz članka 137. Osnovnog krivičnog zakonika Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 31/93. - pročišćeni tekst, 35/93., 108/95., 16/96. i 28/96.), te kaznenog djela terorizma propisanog odredbama međunarodnog prava.
Od oprosta se izuzimaju počinitelji ostalih kaznenih djela utvrđenih Osnovnim krivičnim zakonom Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 31/93. - pročišćeni tekst, 35/93., 108/95., 16/96. i 28/96.) i Krivičnim zakonom Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 32/93. - pročišćeni tekst, 38/93., 28/96., i 30/96.) koja nisu počinjena tijekom agresije, oružane pobune ili oružanih sukoba te nisu u svezi s agresijom, oružanom pobunom ili oružanim sukobima u Republici Hrvatskoj.
Za osobe koje su pravomoćnom presudom osuđene u odsutnosti za kaznena djela iz stavka 1. ovoga članka primijenit će se odredbe Zakona o krivičnom postupku ("Narodne novine" br. 34/93. - pročišćeni tekst, 38/93., 25/94., 28/96.) o ponavljanju postupka, s tim da rok iz članka 398. stavka 1. toga Zakona počinje teći stupanjem na snagu ovoga Zakona.
Članak 4.
Protiv rješenja suda iz članka 2. ovoga Zakona državni odvjetnik ne može izjavit žalbu ako je sud primijenio oprost u korist počinitelja kaznenih djela za koja se ovim Zakonom daje oprost u okviru pravne kvalifikacije kaznenog djela koju je utvrdio državni odvjetnik.
Članak 5.
Ovlašćuje se ministar pravosuđa da po potrebi donese potanje propise za provedbu ovoga Zakona.
Članak 6.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti:
1. Zakon o oprostu od krivičnog progona i postupka za krivična djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 58/92. i 39/95.),
2. Zakon o oprostu počiniteljima kaznenih djela s privremeno okupiranih dijelova područja Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije ("Narodne novine" br. 43/96.).
Članak 7.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama"
Izvor : Tako smo branili Vukovar- Davor Runtić, Heroji ne umiru
