Hrvatski Pravednici – film redatelja Jakova Sedlara

Drugi svjetski rat Hrvatska Povijest Nove obavijesti Vijesti

Tko spasi jedan život, spasio je cijeli svijet!

U Temi dana na Televiziji Slavonije i Baranje , Voditelj Branimir Suhić ugostio je hrvatskog redatelja Jakova Sedlara, koji je predstavio svoj novi premijerni film “Hrvatski pravednici“. Tema filma se bavi Hrvatima koji su u drugom svjetskom ratu spašavali Židove, i radi toga odlikovani su najvišim Izraelskim odlikovanjem “Pravednik među narodima”.

Ovaj film završen je prije dvije i pol godine. U filmu stoji da su 120 Hrvata i Hrvatica proglašeni pravednicima među narodima, ali moram ispraviti, točan broj je 131. Komisija koja odlučuje, u ovih dvije i pol godine od kada je film napravljen, proglasili su još 11 Hrvata. Razlog zašto je film rađen je svakako onaj nepoznati dio povijesti iz razdoblja NDH. Ja se ovom problematikom bavim od 90.-te godine. Prvi film s ovom tematikom je bio Židovi i Hrvatska, i tu smo stavili kompletnu povijest Židova od 70.-te godine nakon Krista, kada su prvi Židovi pobjegli nakon rušenja Hrama u Jeruzalemu. Onda su Židovi imali Hrvate kao sjajne domaćine koji su se animirali na jedan veličanstven način. Ni jedan narod nije pridonijelo toliko Hrvatskoj kao što je pridonijela Židovska manjina.

Ovaj film govori o jednom tragičnom vremenu, gdje je Nezavisna država Hrvatska (NDH) primijenila Njemačke rasne zakone, a morala ih je primijeniti jer je bila dio trećeg Reicha, međutim, i u tom času, u takvim užasnim uvjetima našli su se pojedinci kod kojih je hrabrost prevladala strah. I to su ti ljudi, 131 do sada koji su spašavali Židove . Ja sam vrlo sretan što sam uspio, mi smo dvije sudbine izuzeli one ključne u filmu, inače čini mi se svaki pravednik zaslužio jedan film, zato što su to nevjerojatne priče.

Film je premijerno prikazan u Tel Avivu i u Starigradu na Hvaru, gdje leži čovjek koji je spasio najviše Židova, njih 100. Nakon toga, premijerno je bio prikazan u Zagrebu i sada u Osijeku.

Židove su spašavali, vrhunski sportaši. Žarko Dolinar zajedno s bratom Borisom krivotvorio je propusnice i neke druge dokumente za preko 360 Židova koji su na taj način spašeni. Na inicijativu skupine preživjelih braća su proglašena Pravednicima među narodima 1993. godine.

Tijekom Holokausta veliki broj ljudi je pokušao pomoći Židovima i skriti ih od progona i pogroma koji je prijetio. Time su riskirali svoj život, ili kao što je to već rečeno, oni su u doba tame unosili svijetlo. Kako žrtva tih ljudi ne bi bila zaboravljena 1963. godine donesena je odluka o osnivanju spomen mjesta Yad Vashem; spomen područja na stradale židove i na one pripadnike naroda koji su tijekom Holokausta izložili svoje živote spašavajući Židove. ljudima koji nisu Židovi, a tijekom II. svjetskog rata riskirali su vlastiti život, slobodu i sigurnost za spas najmanje jednog Židova od smrti ili deportacije, i to bez ikakve materijalne naknade ili koristi.  Titulu Pravednik među narodima dodjeljuje se ljudima koji nisu Židovi, a tijekom II. svjetskog rata riskirali su vlastiti život, slobodu i sigurnost za spas najmanje jednog Židova od smrti ili deportacije, i to bez ikakve materijalne naknade ili koristi. Titulu dodjeljuje posebno povjerenstvo na čelu sa sucem Vrhovnog suda, a dokazni postupak vrlo je temeljit. Isprva je za svakog pravednika na Gori sjećanja bilo zasađeno jedno stablo, no ponestalo je mjesta. Imena pravednika danas su uklesana u Zid časti u Vrtu pravednika u Yad Vashemu. Svaki pravednik dobiva posebno kovanu medalju i povelju te mu se dodjeljuje počasno izraelsko državljanstvo.

HRVATSKI PRAVEDNICI :

  • Ivan Antunac
  • Olga i Dragica Bartulović, Split
  • Bauer Čedomir i Branko Bauer, Zagreb
  • Mate Bedrica
  • Antun i Mira Benčević
  • Zina-Gertruda i Tihomil Beritić, Zagreb
  • Ivana Belajec
  • Nevenka Borić (posthumno)
  • Ivan Breskvar
  • Matej Buterin, Zadar
  • Marko Božić
  • Marija i Karel Car
  • Alfred, Vera i Mario Carnelutti, Zagreb
  • Smiljan Franjo Čekada
  • Ratimir Deletis
  • Agata Đerek (posthumno)
  • prof. Žarko Dolinar i Boris Dolinar
  • Josip i Rozika Eberhard
  • Miho i Velimir Ercegović, Zagreb
  • Krista i Marijan (spisatelj, autor popularnih “Bobija i Rudija”) Filipović, Zagreb
  • Ruža Fuchs
  • Ante Fulgosi, dr.
  • Marica Guina, Metković
  • Milica i Franjo Hocenski (posthumno)
  • Pavao Horvat, prvi hrvatski pravednik – 1965. (rođen u Karlovcu)
  • Josip Jagodić, dr., kirurg u Bjelovaru
  • Stjepan Janković, svećenik u selu Lukač, kraj Čakovca
  • Dragutin Jesih, svećenik
  • Andrija i Nikola Jurić, Pelješac
  • Cecilija i Karitas Jurin
  • Ante Kalogjera (posthumno)
  • Jakša Kalogjera, ing.
  • Kapetanović (obitelj)
  • Miroslav Kirec
  • Kovačić (obitelj) posthumno
  • Hedviga i Vinko Kovačić (posthumno)
  • Ada i Ivo Kraljević
  • Franjo Krtić
  • Bela i Katarina Kudlik
  • Iva i Tomo Kumrić (od 29. siječnja 1998.) 
  • Ankica Lončar (posthumno) i njezin sin Darko
  • Juca Malčić
  • Lujza Milharčić-Vlahović
  • Ante Milošević, Sarajevo, (posthumno)
  • Vid Andrija Milošević, Sarajevo
  • Olga i Ida Obradović
  • Anka Oštrić, Zagreb
  • Amadeja Pavlović, Đakovo, časna sestra (posthumno)
  • Andrija Poklepović
  • Bronislawa i Wladislaw Praschek
  • Josip Pribilović
  • Antica i Jakov Radonić, iz Jelse sa otoka Hvara
  • dr. Boris Roić
  • Rudimir Rudolf Roter, hrvatski novinar, prvi novinar Pravednik među narodima od svih hrvatskih, a pretpostavlja se i europskih novinara 
  • Vera Roussal
  • Elza, Ferid, Sead (novinar, Zagreb) i Emira Saračević
  • Stanko Sielski 
  • Mihovil Silobrčić 
  • Franjo i Lela Sopianac
  • Pera i Stanko Šiljeg (posthumno), Metković
  • Lujo Štefan, Štefan Ljubica
  • Emanuel i Mandica Taborsky (posthumno), Požega 
  • Adam Till
  • Mate Ujević, leksikograf, Hrvatska enciklopedija 1938. – 1945.
  • Ivan Vranetić, Zagreb
  • Ante Vuletić, prof. dr.
  • Ljuba Žagar (Ljubica)

Ostale Pravednike možete vidjeti na LINKU .

Odgovori