Povodom Svjetskog dana beskućnika Udruga Oaza i Prihvatilište za beskućnike “Ruže Sv. Franje” danas su u gradu Rijeka s Jadranskog trga poslale snažnu poruku “Ulica nije dom”.
Prema riječima Deana Travice, predsjednika Udruge Oaza i Pjera Orlića, voditelja prihvatilišta za beskućnike “Ruže Sv. Franje” glavni cilj ovogodišnjeg obilježavanja jest upozoriti javnost i donositelje odluka na sve veći broj beskućnika i osoba iz siromašnih i socijalno isključenih skupina koji se nalaze u riziku od beskućništva i koje preko noći mogu završiti na ulici. Posebno se to odnosi, kažu, na žrtve obiteljskog nasilja, mlade koji izlaze iz sustava alternativne skrbi, povratnike iz pravosudnih i zdravstvenih ustanova, izbjeglice i azilante, osobe s psihičkim poteškoćama, starije osobe i druge socijalno ugrožene skupine.- piše Novilist .
Beskućništvo je veliki problem u Hrvatskoj koji se često zaboravlja i ignorira. Premda pokušavamo ignorirati beskućnike, oni postoje, ovdje su i treba im pomoći – rekao je Orlić. Dodaje kako u Hrvatskoj službeno ima oko prijavljenih 500 beskućnika, ali prema procjenama Hrvatske mreže za beskućnike, možemo govoriti o 2.000 beskućnika.
Službene statistike zbrajaju one beskućnike koji se nalaze u prihvatilištima. Prihvatilišta u Hrvatskoj nema puno i kapaciteti su im mali, zato smo sigurni da je broj beskućnika puno veći. Gledamo li sve ljude koji su u riziku od beskućništva ili žive u uvjetima neprimjerenima stanovanju, ta bi brojka mogla dostići i do 10 tisuća stanovnika.
Što se prihvatilišta tiče, u Rijeci postoje samo dva prihvatilišta koja primaju beskućnike s područja cijele Primorsko-goranske županije, a svako prihvatilište ima 14 mjesta te su im kapaciteti uvijek puni, naročito u zimskim mjesecima. Naravno, objašnjavaju kako je veći broj onih beskućnika koji su na ulici i ne žele tražiti doći u prihvatilište iz raznih razloga, jedan od njih jest taj što dolaskom u prihvatilište gube dio novčanih prava ili im se ne sviđaju pravila koja postoje unutar prihvatilišta.
Vrijeme da se u našoj zemlji počne sustavnije skrbiti o beskućnicima te da se donese strategija za borbu protiv beskućništva, kao i nacionalna i lokalna strategija socijalnog stanovanja za razvijanje primjerenijeg sustava stambenih subvencija i pomoći kućanstvima u neprimjerenim uvjetima stanovanja.
Pjer Orlić, voditelj prihvatilišta za beskućnike “Ruže Sv. Franje” Rijeka
Prošle godine na Dan beskućnika, državna tajnica u ministarstvu mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marija Pletikosa najavila je kako će Hrvatska od 2021. do 2027. godine kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti izdvojiti gotovo 20 milijardi kuna u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti.
Prije gotovo tri mjeseca Hrvatska je dobila prvu isplatu rate u iznosu od 700 milijuna eura sredstava iz Europske unije za provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Ovo je novac za reforme koje smo poduzeli do 31. prosinca prošle godine, a one se tiču tržišta rada, socijalne zaštite, aktivnih mjera zapošljavanja, Nacionalnog plana razvoja zdravstva, energetske učinkovitosti, vodnoga gospodarstva, prostornog uređenja i graditeljstva itd.
Trenutno se radi na ispunjavanju 25 reformi koje su planirane u ovom semestru, a nakon što se sistematizira potpuna dokumentacija Europska komisija će je tijekom jeseni evaluirati, nakon čega slijedi nova tranša od 700 milijuna eura bespovratnih sredstava.
Premijer RH Andrej Plenković- 15. srpnja 2022
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić ove godine u srpnju predstavio je projekt socijalnog mentorstva, jednu od mjera iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
U toj mjeri od 1.siječnja 2023. godine, biti će uključeno financiranje projekta razvoja usluge socijalnog mentorstva, a usmjeren je svima onima koji su marginalizirani u društvu i kojima će ta usluga pomoći da aktiviraju svoje sposobnosti i potencijal.
„Cilj je kroz ovu mjeru osposobiti u sustavu postojećih socijalnih radnika više od 220 socijalnih mentora te ih zaposliti kao stručnjake za socijalno mentorstvo. Tako će se pružiti usluga socijalnog mentorstva za 30 tisuća korisnika“,
Korisnici usluge socijalnog mentorstva su dugotrajno nezaposlene osobe koje su ujedno i korisnici minimalne zajamčene naknade, djeca korisnici minimalne zajamčene naknade, osobe s invaliditetom, korisnici kojima prestaje pravo na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja, kao i oni koji su bili žrtve trgovine ljudi te osobe nakon izvršenja kazne zatvora.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić – 15.7.2022
Također je ministar Piletić najavio da će se kroz mjeru iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti redefinirati model državnih i javnih plaća.
U skladu s tim zadanim okvirom, kao i sa specifičnim hrvatskim razvojnim potrebama, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) se sastoji od pet komponenti i jedne inicijative:
- Gospodarstvo
- Javna uprava, pravosuđe i državna imovina
- Obrazovanje, znanost i istraživanje
- Tržište rada i socijalna zaštita
- Zdravstvo
- Inicijativa: Obnova zgrada.
Hrvatskoj će u sklopu Mehanizma biti raspoloživa bespovratna sredstva u iznosu od 6,3 milijarde eura ili 47,5 milijardi kuna te zajmovi u iznosu od 3,6 milijardi eura ili 27,1 milijardu kuna, što Hrvatsku stavlja na vrh država članica EU-a prema omjeru raspoloživih sredstava i BDP-a.
Komponenta će obuhvatiti; Tržište rada, Socijalnu skrb, Mirovinski sustav, Smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti i Razvoj usluga u zajednici.
Hrvatska treba biti sigurna i snažna država u kojoj je svima osigurano pravo na rad, adekvatne
plaće i mirovine, dostojanstvena starost te socijalna zaštita. Vođena solidarnošću, Vlada će
raditi na poticanju zapošljavanja, jačanju preduvjeta i okvira za daljnje povećanje plaća,
mirovina i novčane pomoći, vodeći posebnu pažnju o najranjivijim skupinama društva.
Predložene reforme i investicije doprinijet će konkurentnom i inovativnom gospodarstvu,
poboljšanju kvalitete života i jačanju društvene kohezije, povećanju opće stope zaposlenosti (s
66,7% na 70% do 2024.), stvaranju uvjeta za otvaranje najmanje 100.000 novih radnih mjesta
s posebnim fokusom na mlađe od 30 godina i samozaposlene. Pridonijet će i osnaženju mjera
zapošljavanja i jačanju institucije tržišta rada te poboljšanju njihove suradnje sa socijalnim
službama, poboljšanju pristupa obrazovanju i osposobljavanju te njihovu kvalitetu i
relevantnost za tržište rada. Isto tako pridonijet će povećanju socijalnih naknada i poboljšanju
njihova učinka na smanjenje rizika od siromaštva i socijalne isključenosti (stopa rizika od
siromaštva sa 18,3 na 16,4 do 2024.) i, podizanju socijalne sigurnosti obitelji s djecom.
Sve obuhvatne mjere možete vidjeti na Nacionalni-plan-oporavka-i-otpornosti-2021-2026-srpanj-2021