Jovan Cvetić je danas u pratnji dvojice predstavnika srbijanskog konzulata u Solunu odveden na tamošnji sud kako bi se aktivirao srbijanski zahtjev a izručenje Srbiji.
Jovan Cvetić je državljanin Srbije ali ima i Hrvatsko državljanstvo pa je na grčkom ministarstvu pravosuđa odluka dali će se Cvetić izručiti i u koju zemlju. Nakon što je grčko ministarstvo pravosuđa odlučilo da će Jovan Cvetić biti izručen Hrvatskoj po Europskoj tjeralici za ratni zločin, Srbija je zatražila njegovo izručenje.
Ono što Grčka mora uzeti u obzir je to, da je Jovan Cvetić državljanin Srbije i Hrvatske, a zločin za koji je optužen dogodio se na teritoriju Hrvatske, a Hrvatska je članica EU. Dakle, Grčka će svakako uzeti u obzir optužnicu te Jovanovo Hrvatsko državljanstvo, te donijeti jedinu odluku koju može, a to je izručenje Hrvatskoj.
Jovan Cvetić , sin Dimitrija i Save rođene Andić, rođen 25. svibnja 1963. u Virovitici, s posljednjim poznatim prebivalištem u Donjim Meljanima 61, SO Podravska Slatina, konobar, oženjen, u TO Podravsku Slatinu kao dobrovac priključio se u kolovozu 1991, po činu vodnik, zapovjednik jedne grupe , bio u bijegu do lipnja ove godine kada je uhićen po Europskom uhidbenom nalogu na grčkoj granici zbog zločina u Voćinu i Humu 1991. godine.
Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu uspjelo je optužiti samo 29. srpskih ekstremista i terorista, četnika , bilih orlova i dr. Između 29.torice., 11.-ti okrivljenik je Jovan Cvetić , koji se tereti da je od 18. kolovoza pa do 14. prosinca 1991. kao pripadnik TO Podravska Slatina, sudjelovao u kaznenim djelima; kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnoga stanovništva, opisano članku 120. OKZRH i kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava -uništavanjem kulturnih i povijesnih spomenika, opisano člankom 130. stavak 2 OKZRH, a kažnjivo po istim zakonskim propisima uz primjenu članka 43. OKZRH. Pored nacionalnog zakonodavstva, predmetni je postupao suprotno odredbama međunarodnog humanitarnog prava , odnosno članka 3., stavka 1. , točka a) IV. ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. i članku 86. članku 87. I. dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12. kolovoza 1949. o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba i članka 4. stavak 1. i 2. točke: a), b), i g), članak 13. stavak 2. II. dopunskog Protokola Ženevskim konvencijama od 12. kolovoza 1949. o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba.
Riječ je o jednom od najstrašnijih i najtragičnijih zločina u Domovinskom ratu. Prizivni sud u Solunu odbio je žalbu Srbina koji je krajem prošlog mjeseca uhićen temeljem europskog uhidbenog naloga prilikom prelaska grčke granice dok je sa suprugom i kćeri išao na odmor u jedno od ljetovališta na sjeveru Grčke.
Uhićenje u lipnju ;
Osumnjičenik, inače državljanin Srbije koji ima i hrvatsko državljanstvo, prvo je priveden tužitelju, a zatim se pojavio pred Žalbenim sudom, žaleći se na odluku o izručenju, držeći fotografiju svoje 13-godišnje kćeri i tvrdeći da je sudjelovao u ratu kao vojni obveznik JNA, ali da nije počinio nikakav zločin. Rekao je da je vozač kamiona iz malog mjesta u Vojvodini.
Hrvatska ga, pak, tereti da je od 19. kolovoza do 14. prosinca 1991. u Voćinu i Humu sudjelovao u ubojstvima civila i miniranju kuća. Srpske paravojne postrojbe i “Beli orlovi” u Voćinu i nekoliko susjednih mjesta krajem 1991. počinili su masakr u kojem je ubijeno više oko 40 hrvatskih civila, a među počiniteljima se spominje zloglasna srpska paravojna formacija “Beli orlovi”.
