ZAGREB, 18. lipnja 2025. – Na današnji dan, prije točno 210 godina, na blatnjavim ravnicama belgijskog Waterlooa odigrala se jedna od najznačajnijih bitaka u europskoj povijesti – bitka koja je zapečatila sudbinu Napoleona Bonapartea i zauvijek preoblikovala političku kartu Europe.
U rano jutro 18. lipnja 1815., između sela Mont-Saint-Jean i Plancenoit, francuski car Napoleon okupio je oko 74.000 vojnika i 266 topova s ciljem da još jednom pokori Europu. No, ono što je uslijedilo bio je njegov konačan pad, a s njime i kraj slavnog Francuskog Carstva.
Suprotstavile su mu se ujedinjene savezničke snage predvođene britanskim vojvodom od Wellingtona i pruskim feldmaršalom Gebhardom von Blücherom. Gotovo 700.000 vojnika iz različitih dijelova Europe sudjelovalo je u odlučnoj operaciji za slom Napoleonove vladavine, koju su europski dvorovi proglasili nelegitimnom, nazivajući ga uzurpatorom.
Unatoč iskustvu, vojnoj genijalnosti i silnoj artiljeriji, Napoleon nije uspio. Cjelodnevna krvava bitka, tijekom koje su topovi brujali bez prestanka, a kiša metaka i granata zasipala obje strane, rezultirala je strašnim ljudskim gubicima – više od 30.000 vojnika ostalo je na bojnom polju.
U središtu bitke bio je i legendarni maršal Michel Ney, poznat kao “najhrabriji od hrabrih”, koji je tijekom borbe izgubio čak pet konja ispod sebe. No ni to nije bilo dovoljno da promijeni ishod. Posebno simboličan trenutak bio je slom slavne Carske garde, koja je dotad smatrana nepobjedivom. Stara garda, ponos Napoleonove vojske, stajala je do posljednjeg daha.
Povijest je zapamtila i dramatične riječi koje je navodno izrekao general Pierre Cambronne pred posljednji juriš savezničkih snaga: „Garda umire, ali se ne predaje!“ – riječi koje su postale sinonim vojničke časti, ali i uzaludnosti krvavih sukoba.
Poraz kod Waterlooa bio je kraj Napoleonovih ambicija, ali i kraj jedne epohe u europskoj povijesti. Sam car Napoleon ubrzo se predao i bio prognan na zabačeni otok sv. Helena u Atlantskom oceanu, gdje je umro 1821. godine, daleko od Pariza i svojih nekadašnjih slavnih bojišta.
Bitka kod Waterlooa i danas se proučava kao presudan trenutak u vojnoj i političkoj povijesti. Ona je označila početak dugotrajnog mira u Europi, kojeg je čuvala tzv. Bečka ravnoteža snaga, i pokazala kako moć jednog čovjeka može biti slomljena zajedničkom odlučnošću više naroda.
Dok Europa danas uživa mir, Waterloo ostaje vječni podsjetnik na to koliko su visoku cijenu milijuni platili kako bi taj mir bio moguć.
